Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 28. siječnja 2022. godine prvu izmjenu Natječaja za provedbu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – provedba tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u sjemensku i rasadničarsku proizvodnju.
više na linku:
Europska komisija objavila je pozive za podnošenje prijedloga za sufinanciranje programa promocije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 2022.
U 2022. godini poseban fokus stavlja se na promociju proizvoda i metoda koji izravnije podržavaju ciljeve Europskog zelenog plana, što uključuje promicanje ekoloških proizvoda, voća i povrća te održive poljoprivrede, a predviđena sredstva sufinanciranja promocije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Europske unije iznose 185,9 milijuna eura.
Programi bi trebali istaknuti visoke standarde sigurnosti i kvalitete, kao i raznolikost i tradicionalne aspekte poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a, uključujući sheme kvalitete EU -a .
Prioritetna tržišta su ona s visokim potencijalom rasta, kao što su Japan, Južna Koreja ili Kanada. Očekuje se da će programi promocije povećati potrošnju i konkurentnost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a povećanjem tržišta u ciljanim zemljama.
Podnositelji prijave (organizacije predlagateljice) moraju biti:
Prijedlozi se zaprimaju do 21. travnja 2022. putem namjenskog portala, a povjerenstvo Europske komisije će na jesen ocijeniti prijedloge. Izvršna agencija za istraživanje (REA) pruža niz alata koji pomažu prilikom dostave prijedloga.
REA će 1. i 2. veljače 2022. organizirati informativne dane (online) o objavljenim pozivima. Prvi dan bit će posvećen političkim aspektima kao što su aktualni pregled politike promocije, kao i prioritetima unutar prijedloga za 2022. godinu. Drugi dan je posvećen razvoju uspješnih kampanja i uključivati će interakciju između potencijalnih partnera na projektu.
Agencija za plaćanja je završila postupak dodjele sredstava iz prijelaznog razdoblja 2021. – 2022. i s 54 lokalne akcijske grupe (LAG) ugovorila dodatnih 251 milijuna HRK za provedbu lokalnih razvojnih strategija. S time su sredstva iz novog programskog razdoblja 2021. – 2027. na raspolaganju LAG-ovima za daljnju distribuciji korisnicima u skladu s lokalnom razvojnom strategijom (LRS) svakog pojedinog LAG-a.
Od ukupno 251 milijun kuna, gotovo 195 milijuna je namijenjeno distribuciji korisnicima putem LAG natječaja za različite operacije iz Programa ruralnog razvoja, a sve u skladu s LRS. S obzirom na činjenicu da je jedno od temeljnih LEADER načela pristup „odozdo prema gore“ (bottom up), glavni uvjet za prijavu na LAG Natječaj je da korisnik ima sjedište na LAG području te se projekt mora provoditi na tom području.
Valja naglasiti kako su LAG-ovi u dosadašnjoj provedbi LRS putem LAG natječaja odabrali 2639 projekta ukupne vrijednosti 400 milijuna kuna (103% ukupne alokacije), Agencija za plaćanja je ugovorila projekte vrijednosti 372 milijuna kuna (97%) i isplatila 195 milijuna kuna (50%).
Slijedom navedenog, obavještavamo sve potencijalne korisnike da se o mogućnostima prijave na LAG natječaje obrate LAG-u prema svome sjedištu.
Konačni izračun sredstava po LAG-u možete preuzeti OVDJE.
Popis LAG-ova s pripadajućim JLS možete preuzeti OVDJE.
Javni poziv za dostavu ponuda zainteresiranih kreditnih institucija vezanih uz visinu kamatnih stopa, što je ujedno i prvi korak prema raspisu novog javnog poziva za građane, biti će objavljen sredinom
veljače.
„Nakon što budu provedene sve potrebne pripremne radnje, očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovici mjeseca ožujka. S obzirom da je svrha ovog Zakona poticati demografsku obnovu društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenje odlazaka broja mladih obitelji, ovaj će poziv biti otvoren sve do utroška planiranih sredstava za subvencioniranjem, što u 2022. godini iznosi 50 milijuna kuna“, ističe ministar Horvat.
Do sad odobreno više od 22 tisuće subvencija na stambene kredite
Podsjetimo, Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno je subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.
Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja.
Mjeru mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina te koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.
Mladi su ovu mjeru prepoznali kao izuzetno važnu, o čemu dovoljno govori i podatak o 22.022 odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem od početka provedbe ove mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine. Također, važan je i podatak da se u APN-u svakodnevno zaprimaju novi zahtjevi za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Zbog toga se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas, u obiteljima koje koriste subvencije rođeno više od 4.600 djece te je prijavljeno 13.130 maloljetne djece (do 18. godina) u sklopu zahtjeva za kredit.
Jedan od pozitivnih trendova u ovom razdoblju je i smanjenje prosječne godišnje Efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2021. godini iznosila 2,17%, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ista iznosila 3,35%.
Planirani hodogram aktivnostiza subvencioniranje stambenih kredita u 2022. godini
Po objavi javnog poziva za odabir kreditnih institucija teče rok od osam dana unutar kojih su kreditne institucije pozvane dostaviti svoju ponudu. Istekom tog roka, pristigle ponude kreću u obradu te se s odabranim kreditnim institucijama zaključuje Ugovor o poslovnoj suradnji. Nakon što Ugovori budu zaključeni, na mrežnim stranicama Ministarstva i APN-a objavit će se popis odabranih kreditnih institucija, a zatim slijedi objava oglasa za subvencioniranje stambenih kredita prema građanima. Od tog trenutka, građani će moći prema kreditnim institucijama podnositi svoje zahtjeve, dok će one krenuti s predajom istih prema APN-u od datuma koji će biti određen u samom pozivu. Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku.
Planirani hodogram aktivnosti izgleda ovako :
Radionica je namijenjena svim zainteresiranim udrugama, institucijama i organizacijama koje su aktivne u kulturnim i kreativnim sektorima te su otvorene za europske suradnje.
Online radionica u trajanju od 2h pružit će kratak uvod u program EU Kreativna Europa – potprogram Kultura s naglaskom na natječaj za Europske projekte suradnje čije otvaranje je najavljeno za 1. veljače 2022. godine. Nakon kratkog uvoda slijedi prezentacija FTOP-a – Funding and tender opportunities portal – centralnog portala EU za prijavu i financiranje projekata u okviru programa EU što će obuhvatiti provjeru i kreiranje PIC broja, a zatim će se pružiti uvid u prijavnicu, kriterije ocjenjivanja sa savjetima i napomenama za ispunjavanje.
Sudjelovanje je moguće isključivo uz PRIJAVU, te će svakom sudioniku po prijavi biti poslan link za sudjelovanje.
___________________________________________________________________________________
S ciljem što bolje pripreme javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Ministarstvo kulture i medija pripremilo je upitnik kako bi steklo uvid u količinu i pripremljenost projekata kulturnog i kreativnog sektora. Upitnik sadržava opće informacije o potencijalnim prijaviteljima i projektima. Podaci prikupljeni putem upitnika koristit će se isključivo u svrhu pripreme javnog poziva i programa dodjele državnih potpora, podaci neće biti javno dostupni niti će utjecati na buduću prijavu i evaluaciju projektnih prijedloga. Za provedbu investicije u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurano je 250.000.000,00 HRK bespovratnih sredstava. Više informacija o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i predmetnoj investiciji možete pročitati na poveznici:
Odvojite dio svog vremena, ispunite upitnik i pomognete u stvaranju preduvjeta za optimalno korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Upitnik ispunite na sljedećoj poveznici: https://forms.office.com/r/CRHZz1w2h1
Europska komisija je objavila poziv na webinar o troškovima osoblja u programu Obzor 2020. Webinar će se održati online u srijedu, 16. veljače, 2022., u 10 sati. Predviđa se trajanje od dva sata.
Cilj webinara je upoznati korisnike s najčešćim greškama koje nastaju prilikom prijavljivanja troškova osoblja, te uputiti korisnike kako ih izbjeći. Organizatori pozivaju korisnike da pripreme pitanja vezana za računanje i prijavljivanje troškova osoblja.
Za ovaj webinar nije potrebna prethodna registracija. Sve potrebne informacije nalaze se na mrežnoj stranici webinara.
HGK je objavila publikaciju “Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali”.
Ističemo par crtica za Požeško-slavonsku županiju:
Na poveznici pogledajte detaljno kako stojimo u različitim područjima gospodarskog potencijala kao i stanje u ostalim županijama.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja glavni je koordinator aktivnosti koje se provode u okviru Koordinacijskog odbora za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom. Ciljani datum uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj je 1. siječnja 2023.
Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača izradio je dokument Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom s ciljem pravovremenog informiranja gospodarstvenika o pripremama koje je potrebno provesti u postupku uvođenja eura kao nacionalne valute.
Dokument sadrži detaljne informacije o prilagodbama koje očekuju gospodarstvenike, o vremenskom okviru uvođenja eura te upućuje na izazove koji se mogu pojaviti u provedbi planiranih mjera.
Smjernice su pripremljene kroz opsežne konzultacije s udruženjima poslovnih subjekata i pojedinačnim trgovačkim društvima, kojima zahvaljujemo na izvrsnoj suradnji.
Dokument ne predstavlja službeno tumačenje pravnih odredbi te je podložan promjenama stupanjem na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Smjernice su dostupne na poveznici: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages//Istaknute%20teme//Smjernice%20za%20prilagodbu%20gospodarstva%20u%20procesu%20zamjene%20hrvatske%20kune%20eurom_sije%C4%8Danj%202022.pdf
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esf.platforma.civilnodrustvo.hr otvorila je prijave na dvije online radionice u veljači na temu: “Upravljanje projektnim ciklusom i procjena potreba u lokalnoj zajednici” koje će održati udruga SMART iz Rijeke (3.-4.2.2022.) i ACT grupa iz Čakovca (8.2.2022.).
Prijava i više informacija o radionicama na poveznicama:
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s regionalnim suradnim organizacijama (udruga SMART, Udruga „MI“- Split, Centar za civilne inicijative, ACT grupa, DKolektiv – organizacija za društveni razvoj) održava radionice u sklopu Programa podrške i provedbe programa EU i Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.
