Monthly Archives: studeni 2022

21. studenog 2022. – Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske na temelju članka 7. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 83/22) raspisuje

Javni poziv za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi
u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu

1.Pravo podnošenja prijava na temelju ovog Poziva imaju samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u kulturi na području Republike Hrvatske, udruge, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove koje obavljaju djelatnost umjetničkog obrazovanja.

Pod pojmom „razvoja publike“ podrazumijevaju se aktivnosti koje se poduzimaju da bi se, dodatnom potporom, poticalo sudjelovanje u kulturi i umjetnosti, ispunile potrebe i interesi postojeće publike te stvorila nova publika.2.Predloženi programi mogu se odnositi na sva područja kulture i umjetnosti: izvedbene i vizualne umjetnosti, književnost, kulturnu baštinu i film te programe međunarodne kulturne suradnje. Posebna će se pozornost posvećivati interdisciplinarnim programima koji nastoje povezati kulturu i umjetnost s drugim područjima društvenog djelovanja.
 3.Sredstva će se dodjeljivati za programe kojima je cilj razvoj publike u kulturi, a sadržavaju neke od sljedećih programskih aktivnosti:

1. Jačanje kapaciteta organizacija za razvoj i provođenje  aktivnosti usmjerenih na razvoj publike :

• stručna i profesionalno vođena istraživanja publike u svrhu definiranja ciljnih skupina,segmentacije publike ili izrade baze rezultata istraživanja dostupne javnosti• jačanje kapaciteta organizacije i razmjena znanja kroz edukativne programe usmjerene na razvoj inovativnih i interdisciplinarnih pristupa  publici
• stvaranje partnerstva među organizacijama u području razvoja publike
• organizacija, suorganizacija ili pohađanje profesionalnih edukacija u području razvoja publike
• izrada profesionalnog plana razvoja publike ili strategije u organizacijama uz mentorsko vođenje. 

1. Razvoj programa:

 • programi aktivnog uključivanja publike u umjetnička i kulturnim događanjima u formalnome i neformalnome okruženju
• aktivnosti koje sustavno povećavaju pristup i sudjelovanje ranjivih skupina (djeca i mladi, starija generacija, osobe s invaliditetom, jezične i nacionalne manjine, stanovnici rijetko naseljenih područja i područja od posebne državne skrbi i sl.) u kulturnim i umjetničkim programima
• razvoj inovativnih digitalnih sadržaja i modela za interaktivnu komunikaciju s publikom (npr. aplikacije, videoigre, programski kanali ‒  live streaming, digitalne platforme i web stranice sl.) kojima će se povećati vidljivosti kulturnih i umjetničkih programa
• aktivnosti umrežavanja i stvaranje partnerstva na programima razvoja publike
• programi osmišljavanja i provedbe suradničkih praksi s ciljem uključivanja šire zajednice u razvoj kulturnih sadržaja. 4.Uz ispunjenu e-prijavnicu obavezno je priložiti:
 1. Obrazac izjave o nepostojanju dvostrukog financiranja (predložak je dostupan za preuzimanje unutar e-prijavnice)
2. Obrazac izjave o istinitosti i vjerodostojnosti podataka financiranja (predložak je dostupan za preuzimanje unutar e-prijavnice)
3. Potvrda Porezne uprave o stanju duga ne starija od 30 dana
4. Detaljno specificiran troškovnik programa
5. Detaljan opis programa za koji se potražuju sredstva (kontekst nastanka programa i potrebe razvoja publike koje se programom zadovoljavaju, detaljna razrada programa s pregledom svih predviđenih aktivnosti, popis sudionika i suradnika s referencijama, metodologija rada, ciljane skupine, rezultati programa, održivost programa)
6. Terminski plan održavanja programa Stručne referencije autora/voditelja programa (CV)
7. Prethodna suglasnost nadležnog tijela ukoliko program uključuje korištenje javnog prostora
8. Dostavljen izvadak iz Registra neprofitnih organizacija za umjetničke organizacije i udruge
9. Upis u Očevidnik kazališta (za javna i privatna kazališta). 5.Sve fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti u području kulture u Republici Hrvatskoj prilikom prijave dužne su priložiti dokaz o djelovanju u području kulture tijekom najmanje dviju godina (registracija, opis dosadašnjeg rada i postignuća).
 6.Nakon provjere svih pristiglih i zaprimljenih prijava u odnosu na propisane uvjete Poziva stručna služba nadležne Uprave Ministarstva kulture i medija priprema dokumentaciju za Povjerenstvo, savjetodavno tijelo Ministarstva kulture i medija koje vrednuje pristigle programe. Nakon provedbe postupka vrednovanja Povjerenstvo predlaže konačnu listu predloženih programa za 2023. godinu i predaje na odlučivanje ministrici kulture i medija. Popis odobrenih i odbijenih programa objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija.
 7.Prijave se podnose u elektroničkom obliku na online obrascu br. 24 (e-prijavnici) – Prijavnica za programe razvoja publike za 2023. godinu, koji je dostupan na mrežnim stranicama (https://e-prijavnice.min-kulture.hr/e-pisarnica). Uz svaku elektronički popunjenu e-prijavnicu potrebno je učitati odnosno pohraniti svu propisanu popratnu dokumentaciju u digitalnom obliku.
 8.Prijavnice koje ne ispunjavaju tražene uvjete sukladno tekstu i uvjetima natječaja te uputama za prijavitelje, koje nisu dostavljene u elektroničkome obliku na odgovarajućem obrascu (e-prijavnici) u navedenome roku, kojima nedostaje neki od obaveznih priloga te prijavnice korisnika koji nisu izvršili dosadašnje obveze prema Ministarstvu kulture i medija neće se razmatrati niti uvrstiti u programe koji potiču razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu.

Prijave na temelju ovog Poziva mogu se podnositi od 21. studenoga do 21. prosinca 2022. godine, do 17 sati. 

• Upute za prijavitelje  .pdf
• ePisarnica 

CILJEVI POZIVA

• Transnacionalno stvaralaštvo i cirkulacija
• Inovacija

Potpora za Europske projekte suradnje namijenjena je transnacionalnim projektima za provođenje širokog spektra aktivnosti i inicijativa u koje su uključene kulturne i kreativne organizacije iz različitih država koje sudjeluju u Programu. Poziv pruža mogućnost koprodukcije, suradnje, eksperimentiranja, uvođenja inovacija, mobilnosti te razmjene znanja i iskustava raznim kulturnim organizacijama svih veličina. Cilj poziva je olakšati i poboljšati pristup europskoj kulturi i kreativnim djelima te promicati inovativnost i kreativnost, a predloženi projekti mogu pokrivati jedan ili više kulturnih i kreativnih sektora, a mogu biti i interdisciplinarni.

MEĐUSEKTORSKA PITANJA | CROSS-CUTTING ISSUES

Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa. Kroz ovaj poziv podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu posvetiti pozornost inkluziji, raznolikosti, rodnoj ravnopravnosti i borbi za okoliš i protiv klimatskih promjena.

Projektni prijedlozi trebali bi olakšati pristup europskim kulturnim i kreativnim sadržajima svim skupinama (posebno profesionalcima i sudionicima) i publici smanjenih mogućnosti povezanih s invaliditetom ili zdravstvenim problemima, ekonomskim, društvenim ili geografskim preprekama ili kulturnim razlikama.

Posebna pozornost posvetit će se poticanju ravnopravnosti spolova kao pokretaču kreativnosti, gospodarskog rasta i inovativnosti. Projekti moraju težiti promicanju rodne ravnopravnosti i nediskriminacije u skladu sa Strategijom za rodnu ravnopravnost. Sve aktivnosti koje se financiraju u okviru programa moraju uključivati ​​perspektivu rodne ravnopravnosti i doprinositi jednakom osnaživanju žena i muškaraca, osiguravajući da ostvare svoj puni potencijal i uživaju ista prava.

Projektni prijedlozi trebali bi pridonositi Europskom zelenom planu, poticanjem njegovih operatera da usvoje ekološki održivije prakse i, na taj način, doprinesu postizanju općeg cilja od 30 % rashoda proračuna Unije za potporu klimatskim ciljevima. Kultura ima važnu ulogu u zelenoj tranziciji putem podizanja svijesti, učenja, komunikacije i dijeljenja znanja i dobrih praksi te ima potencijal za razvoj inovativnih načina rješavanja ekoloških izazova i minimaliziranje utjecaja na okoliš (kao što je primjerice održiva mobilnost ili ušteda energije).

PRIORITETI

Projektni prijedlozi mogu se baviti jednim (ili najviše dvama) od navedenih prioriteta:

Publika

– povećati pristup i sudjelovanje u kulturi, angažirati publiku fizički i digitalno;

Socijalna inkluzija

– promicati društvenu osjetljivost i poboljšati društvenu uključivost u/kroz kulturu, s naglaskom na umjetnike i djelatnike u kulturi s invaliditetom, pripadnike nacionalnih manjina i društveno marginaliziranih skupina;

Održivost

– u skladu s Europskim zelenim planom i Novim europskim Bauhausom – kokreirati, usvojiti i širiti ekološki prihvatljivije prakse, te podizati svijest o održivom razvoju kroz kulturne aktivnosti;

Digitalni pristup

– pomoć europskim kulturnim i kreativnim sektorima da pokrenu ili ubrzaju digitalnu tranziciju kao odgovor na krizu COVID-19;

Međunarodna dimenzija

izgradnja kapaciteta unutar europskih kulturnih i kreativnih sektora, uključujući lokalne organizacije i mikroorganizacije, za djelovanje na međunarodnoj razini – u Europi i šire;

Sektorski prioritet

– jačanje i izgradnja kapaciteta i osposobljavanje u sektorima glazbe, kulturne baštine, nakladništva, arhitekture, mode i dizajna i održivog kulturnog turizma. Cilj ovog prioriteta je poticanje talenata i jačanje poduzetničkih i profesionalnih razvojnih kapaciteta umjetnika i stručnjaka, dotičnih sektora kako bi se prilagodili novim kreativnim procesima, poslovnim modelima i razvoju tržišta te prihvatili digitalnu i zelenu tranziciju. Poseban fokus stavljen je na stjecanje vještina i znanja u području:

• poduzetništva i profesionalnog razvoja (kao što je razvoj publike, marketing, promocija, distribucija, monetizacija, samozapošljavanje, pregovaranje o ugovorima i naknadama itd.),
• digitalizacije (3D, AI tehnologije, big data, blockchain, Metaverse, NFT itd.),
• ozelenjivanju lanca vrijednosti i održivih poslovnih modela.

NATJEČAJNE KATEGORIJE

Ovisno o broju uključenih organizacija, podržani projekti mogu biti mali, srednji ili veliki.

COOP-1 mali projekti suradnje > minimalno 3 partnera / 3 različite države > EU potpora: EUR 200.000 – 80% ukupnog budžeta

COOP-2 srednji projekti suradnje > minimalno 5 partnera / 5 različitih država > EU potpora: EUR 1.000.000 – 70% ukupnog budžeta

COOP-3 veliki projekti suradnje > minimalno 10 partnera / 10 različitih država > EU potpora: EUR 2.000.000 – 60% ukupnog budžeta

Za ovaj Poziv na dostavu prijedlogu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu EUR 60 076 809, a predviđa se sufinanciranje oko 130 projektnih prijedloga.

Očekivano trajanje projekata u svim kategorijama je maksimalno 48 mjeseci. U projektima mogu sudjelovati pravne osobe (privatne i javne), tijela nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu vodeći partner mora biti u mogućnosti potkrijepiti svoju pravnu osobnost (istoga imena i statusa) za razdoblje od protekle dvije godine.

KRITERIJI OCIJENJIVANJA

Projektni prijedlozi se ocjenjuju prema 4 osnovne kategorije, pri čemu je potrebno prijeći pojedinačni bodovni prag po kategorijama (50%) i ukupni bodovni prag (70/100):

RELEVANTNOST – 30 bodova

KVALITETA SADRŽAJA I AKTIVNOSTI – 30 bodova

UPRAVLJANJE PROJEKTOM – 20 bodova

DISEMINACIJA – 20 bodova

Prijava se ispunjava i predaje online putem Funding and tenders opportunity portala.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u utorak, 22. studenoga 2022. godine, s rektorom  Sveučilišta u Slavonskom Brodu Ivanom Samardžićem, dekanom Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Krunoslavom Zmaićem, dekanom Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek Jurislavom Babićem i dekanom Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi Borislavom Miličevićem potpisala Anekse Sporazuma o suradnji temeljem kojih će se i u akademskoj godini 2022/2023 stipendirati studenti biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema.

Stipendija iznosi 10 tisuća kuna po studentu za akademsku godinu, a omogućena je redovitim i izvanrednim studentima 2. i 3. godine preddiplomskih studija i 1. i 2. godine diplomskih studija iz područja biotehničkih znanosti (polja: agronomija, biotehnologija, prehrambena tehnologija i nutricionizam), koji su u akademskoj godini za koju se dodjeljuje stipendija prvi puta upisali godinu studija. Ukupna planirana vrijednost Javnog poziva iznosi 9 milijuna kuna.

Prilikom potpisivanja Sporazuma ministrica Vučković je istaknula kako viša razina obrazovanja poljoprivrednika izravno doprinosi većoj produktivnosti i rastu konkurentnosti poljoprivrednog sektora te da u tom kontekstu Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano stimulira i podržava mlade i njihov interes za bavljenje poljoprivredom. Naime, od 2019. godine objavljuje se javni poziv visokim učilištima za dodjelu bespovratnih sredstava za stipendiranje studenata iz područja biotehničkih znanosti, a u tu svrhu je u protekle tri akademske godine iz državnog proračuna osigurano 24,7 milijuna kuna.

Projekt stipendiranja studenata dio je Razvojnog sporazuma „Slavonija, Baranja i Srijem“, a Sporazumom je definirana suradnja Ministarstva s pojedinim visokim učilištem u području obrazovanja koje doprinosi ostvarivanju održivog razvoja poljoprivrede te njezinoj gospodarskoj, ekološkoj i društvenoj ulozi kao strateškoj grani hrvatskog gospodarstva.

Potpisivanje Sporazuma u suradnji povod je i za objavu novog Javnog poziva, čiji detalji se nalaze na poveznici, uz Upute za prijavitelje. Javni poziv za prijave studenata visokim učilištima otvoren je do 2. prosinca 2022. godine, a Javni poziv za prijave visokih učilišta Ministarstvu do 9. prosinca 2022. godine.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esfplatforma.civilnodrustvo.hr danas je otvorila prijave na dvodnevnu online radionicu “Upravljanje projektnim ciklusom i procjena potreba u lokalnoj zajednici” koju će 29. i 30. studenoga 2022. održati udruga Centar za civilne inicijative iz Zagreba.

PRIJAVA:
DVODNEVNA ONLINE RADIONICA CENTRA ZA CIVILNE INICIJATIVE, 29.-30.11.22. – Upravljanje projektnim ciklusom i procjena potreba u lokalnoj zajednici

Sudionici dvodnevne radionice steći će znanja o ciklusu projektnog menadžmenta i njegovim elementima; od programiranja do analize potreba i problema, od analize dionika do analize kapaciteta prijavitelja, od formuliranja ciljeva projekta do tablice aktivnosti projekta, od praćenja i evaluacije do izvještavanja donatoru. Sudionici će imati priliku izraditi i po jedan plan za svoju grupu projektnih ciljeva i aktivnosti na osnovi zajednički utvrđenih potreba i problema koje je potrebno rješavati.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s regionalnim suradnim organizacijama (udruga SMART, Udruga „MI“- Split, Centar za civilne inicijative, ACT grupa, DKolektiv – organizacija za društveni razvoj) održava radionice u sklopu Programa podrške i provedbe programa EU i Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.

U srijedu, 9. studenog 2022. godine, otvoren je šesnaesti natječaj za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz podmjere 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 20 milijuna kuna, a visina javne potpore je 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o istom traje od 28. studenog 2022. do 30. prosinca 2022. godine.

Svrha natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama (osim potresa) i katastrofalnim događajima kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje, a prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu.

Svi detalji o Natječaju se nalaze na poveznici.

Cilj natječaja je odabrati organizacije civilnog društva koje žele jačati svoje filantropske i fundraising aktivnosti te uspješnije upravljati svojim organizacijama.

U novi ciklus natječaja mogu se prijaviti i organizacije koje su prošle godine sudjelovale, uz uvjet da nisu osvojile novčanu nagradu na završnom predstavljanju donatorima.

Za prijavu na natječaj organizacije moraju poslati video u trajanju od 90 sekundi u kojem predstavljaju svoju misiju potencijalnim donatorima (građanima i tvrtkama).

Kroz natječaj u organizaciji Zaklade Žuta točka, a u partnerstvu s Hrvatskom zajednicom županija, Udrugom gradova, Zakladom Konrad Adenauer i Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske, birat će se organizacije civilnog društva koje žele jačati svoje filantropske i fundraising aktivnosti te uspješnije upravljati svojim organizacijama.

Projekt „Žuta točka“ prošle je godine okupio 22 udruge iz čitave Hrvatske, koje su, uz priliku za osvajanje sredstava za konkretnu kampanju, dobile besplatnu edukaciju kroz pet modula te mentorsku podršku u izradi prijedloga za doniranje i fundraising plana za prezentaciju za donatore. Na završnom događaju-fundraising pitchu sudjelovalo je 17 udruga i dodijeljene su financijske nagrade najboljim udrugama za provedbu fundraising aktivnosti – dvije nagrade, svaka u iznosu od 15.000 KN osigurale su tvrtke Wiener osiguranje i A1 Hrvatska. Dobitnici nagrada su udruge LISINA AVANTURA MATULJI i DEBRA HRVATSKA.

Iz uspješnog pilot-projekta proizašla je Zaklada Žuta točka osnovana sa svrhom izgradnje filantropske i fundraising kulture u Hrvatskoj kroz međusektorsku suradnju civilnog, javnog i poslovnog sektora te aktivnu ulogu građana-donatora.

NATJEČAJ – pravila, uvjeti i kriteriji odabira

Predviđeno trajanje natječaja je tri tjedna, od 2. do 23. studenoga. Prijaviti se mogu udruge i zaklade koje su registrirane i djeluju na području Hrvatske najmanje dvije godine. Određeno razdoblje trajanja organizacije je polazna točka za planiranje fundraising aktivnosti koje su u odnosu s prepoznatljivošću organizacije u javnosti i razini socijalnog kapitala, kojeg je organizacija stvorila ili za koji postoji potencijal.

U novi ciklus natječaja mogu se prijaviti i udruge koje su prošle godine sudjelovale, uz uvjet da nisu osvojile novčanu nagradu na završnom predstavljanju donatorima.

Za prijavu na natječaj organizacije moraju poslati video u trajanju od 90 sekundi u kojem predstavljaju svoju misiju potencijalnim donatorima (građanima i tvrtkama).

Video uradci se šalju na hrvatskom jeziku i ne smiju biti duži od 90 sekundi. Moraju biti autentični, originalni, kreativni i kvalitetni te dostupni u obliku poveznice na YouTube ili sličnim servisima za dijeljenje sadržaja. Mogu biti snimani i mobitelom.
Video bi trebao dati odgovor na neka od sljedećih pitanja:
• Zašto organizacija postoji i po čemu je prepoznatljiva?
• Koji je san organizacije, čemu teži i kako mijenja svijet na bolje?
• Koje su vrijednosti organizacije i kako ih demonstrira kroz svoje aktivnosti, komunikaciju i odnose?

Navedena pitanja služe kao putokaz, a u videu nije potrebno doslovno odgovarati na navedena pitanja niti će se video ocjenjivati po količini sadržaja, već po kvaliteti poruke i kreativnosti sadržaja.
Svoj video uradak možete prijaviti putem obrasca: NATJEČAJ ZA UDRUGE ili se poslužiti QR code-om u nastavku:

Organizacija koja se prijavljuje daje dopuštenje Hrvatskoj zajednici županija i Zakladi Žuta točka da javno objave videa na svojim komunikacijskim kanalima. Video ne smije sadržavati neprimjerene, uvredljive ni diskriminirajuće sadržaje.
Stručni žiri će po završetku natječaja odabrati najviše 21 udrugu (s područja svake županije i Grada Zagreba) koje će osvojiti besplatno sudjelovanje na drugom ciklusu edukacije o fundraisingu, koja će se održati tijekom prvom kvartala 2023. godine. Žiri se sastoji od predstavnika Hrvatske zajednice županija, Zaklade Konrad Adenauer, Udruge gradova, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Zaklade Žuta točka.

Kriteriji za odabir videa su jasnoća vizije i misije organizacije, kvaliteta komunikacijske poruke, kreativnost i originalnost videa te usmjerenost na ciljanu publiku (donatore – građane i tvrtke) i snaga društvenog utjecaja organizacije u lokalnoj zajednici ili potencijal za isti. Najbolja videa bit će odabrana prema ukupnom broju dobivenih bodova u skladu s navedenim kriterijima.
Nagrađene organizacije bit će objavljene na službenoj internetskoj stranici i FB profilu Hrvatske zajednice županija i Udruge gradova Republike Hrvatske, a pobjednici obaviješteni putem e-maila. Dobitnici će se objaviti 9.12.2022.

Na sjednici vlade 04. studenog 2022. usvojena je Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, najvažniji strateški dokument hrvatskog turizma.

Ovim dokumentom postavljeni su temelji dugoročnom uspjehu hrvatskog turizma koji može biti potpora cjelokupnom gospodarstvu, ali i demografskoj revitalizaciji lokalnih zajednica i kvalitetnijem životu građana u turističkim destinacijama. Strategija je povezana s izvorima financiranja koje je Vlada RH osigurala u sklopu Nacionalnog plana opravka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira, ali i kroz nacionalna sredstva, čime će se osigurati njena provedba“, poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
 
U Strategiji su definirana četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu te uključuju cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu; konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam.
 
„Posebno je važno za naš nacionalni identitet, ali i za pozicioniranje Hrvatske kao autentične destinacije kako ćemo upravljati prostorom i tokovima turista, kako ćemo zadržati svoje ljude na kvalitetnim, sigurnim i dobro plaćenim radnim mjestima odnosno kako ćemo sve ono po čemu smo prepoznati sačuvati i kvalitetnije nadograditi“, zaključila je Brnjac te rekla kako je i vizija hrvatskog turizma oblikovana upravo na taj način.
 
Polazište za izradu Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine je Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, u kojoj je razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma jedno od prioritetnih područja.
 
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine upućena je u proceduru donošenja u Hrvatskom saboru, a kao srednjoročni dokument u pripremi je i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, koji će detaljnije razraditi prioritetna područja kroz konkretne mjere.

Radna skupina za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske provodi anketno istraživanje “Životni uvjeti i prilike za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Republike Hrvatske”.

Cilj je ispitati mišljenje i stavove mladih u dobi od 18 do 30 godina vezano uz životne uvjete i prilike mladih u ruralnim i udaljenim područjima Republike Hrvatske, s naglaskom na kvalitetu života, migracijske namjere i razvojne perspektive ruralnih i udaljenih područja.

Rezultati istraživanja koristit će se u svrhu rada Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske u razvoju javnih politika za mlade.

Anketnom upitniku mogu pristupiti mladi u dobi od 18 do 30 godina koji imaju prebivalište u ruralnim i udaljenim područjima. Stoga anketni upitnik nije namijenjen mladima čije je prebivalište u gradskim naseljima te Vas zbog toga molimo da pažljivo čitate 9. pitanje.

Anketni upitnik je anoniman. Potrebno vrijeme ispunjavanja je od 8 do 10 minuta.

Poveznica za pristup se nalazi ovdje: https://forms.gle/jDLSWLm5zZwwyS8GA

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je danas, 4. studenoga 2022. u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) otvoreni privremeni poziv za izgradnju i/ili opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala.
Izgradnjom postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog otpada doprinosi se postizanju sljedećih ciljeva u gospodarenju komunalnim otpadom:

1. najmanje 55% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025.,
2. količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035.

Prihvatljivi prijavitelji za ovaj poziv su jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb. Ukupno raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu iz NPOO-a je 124.319.250 kuna, odnosno 16.500.000 eura. Maksimalni intenzitet potpore iznosi 70%.

U okviru poziva po jednom projektnom prijedlogu predviđena je dodjela bespovratnih sredstava u rasponu od najmanje 1.002.085,50 kuna (133.000 eura) do najviše 100.005.418,50 kuna (13.273.000 eura).

Rok za dostavu projektnih prijedloga započinje 6. prosinca 2022. u 9 sati, a završava 6. veljače 2023. u 12 sati.

Cjelokupna dokumentacija poziva dostupna je na poveznici https://fondovieu.gov.hr/pozivi/41.

‌Tekući ciklusi programa mobilnosti MobiliseSME i Erasmus za mlade poduzetnike se približavaju kraju, stoga vas Europska poduzetnička mreža poziva da se prijavite za sudjelovanje i doživite bogato iskustvo razmjene znanja i iskustava.

Kontaktirajte TERA Tehnopolis d.o.o., lokalnu kontakt točku u Republici Hrvatskoj (putem e-pošte na: mobilnost@tera.hr) i saznajte više o tome kako sudjelovati u programima mobilnosti.

Postanite i vi dio uspješne mreže poduzetnika te prihvatite priliku da promovirate, razvijate i proširite svoje poslovanje, kroz programe koji omogućuju povezivanje poduzetnika diljem svijeta te rezultiraju nezaboravnim iskustvima, novim prijateljstvima i poslovnim suradnjama.

Program MobiliseSME produžen je do 31. ožujka 2023. godine, a program Erasmus za mlade poduzetnike samo do 31. siječnja 2023. godine, stoga požurite.

MobiliseSME je inicijativa Europske unije (program sufinancira EUREAS, EASI), a cilj je pomoći razvoju stručnih vještina i kapaciteta osoblja poduzeća (zaposlenika, menadžera, vlasnika ili suvlasnika) kroz poticanje kratkotrajnih prekograničnih razmjena. Više informacija o programu MobiliseSME možete pronaći na poveznici – https://tera.hr/projekt/mobility-exchange-programme-for-sme-staff/.

Erasmus za mlade poduzetnike prekogranični je program razmjene koji mladim i perspektivnim poduzetnicima omogućuje ostvarivanje suradnje s iskusnim mentorom iz inozemstva te razvijanje vještina koje su potrebne za pokretanje vlastitog poduzeća. S druge strane, poduzetnik domaćin koji je mentor novom poduzetniku dobiva novi pogled na poslovanje vlastite tvrtke, kao i priliku za učenje i izlazak na nova tržišta.

Erasmus za mlade poduzetnike financira Europska unija kroz program COSME (Competitiveness for Small and Medium-Sized Enterprises). Više informacija o programu Erasmus za mlade poduzetnike pronađite na poveznici – https://tera.hr/projekt/practyce-v/.

Izvor: Europska poduzetnička mreža, 02.11.2022.