Tera Tehnopolis d.o.o. i tijekom 2022. godine nastavlja provoditi aktivnosti EIT Food inicijative kao EIT Food HUB za područje Hrvatske.
EIT Jumpstarter je pred-akceleratorski program za inovatore iz područja zdravstva, poljoprivredno-prehrambenog sektora, sirovina, energije, urbane mobilnosti, proizvodnje, održivosti, estetike i uključivanja (Novi Europski Bauhaus).
EIT Jumpstarter je namijenjen timovima s inovativnim poslovnim idejama, koji žele ubrzati svoje poslovanje. Uz potporu najboljih stručnjaka i kreativne zajednice cilj programa je potaknuti pojedince na pretvaranje ideje u poslovanje.
Sudjelovanje u programu otvara vrata prema Europskim tržištima i povezuje najbolje timove s velikim industrijskim partnerima kao što su GE Healthcare, Siemens, Philips, Roche, Bosch, Nestlé, Pepsico i Maspex i brojni drugi.
Prihvatljivi prijavitelji su: istraživački timovi, inovatori, znanstvenici, studenti doktorskih studija ili studenti diplomskih studija.
Za vrijeme trajanja programa, kandidati će dobiti financijsku potporu za troškove putovanja i smještaja, a uz to, najbolji timovi u svakoj kategoriji imat će priliku osvojiti novčanu nagradu u iznosu od 10.000 eura.
Više informacija o programu saznajte OVDJE, a prijaviti se možete putem sljedeće POVEZNICE.
Tekst javnog poziva, kao i pripadajući obrasci i popratna dokumentacija, dostupni su na mrežnoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja u dijelu Aktualni javni pozivi , u Ministarstvu hrvatskih branitelja te u Područnim odjelima Ministarstva u županijama.
Rok za prijavu na Poziv je do 1. prosinca 2022. godine. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Ministarstvu hrvatskih branitelja na e-adresi: ministarstvo@branitelji.hr
Putem portala e-savjetovanje, za javnu raspravu dostupan je prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu.
Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu propisuje se podnošenje jedinstvenog zahtjeva u kampanji 2022. godine, način provedbe te detaljni uvjeti i postupci za ostvarivanje potpore iz programa izravnih plaćanja, za IAKS mjere ruralnog razvoja te za mjere programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore.
Ministarstvo poljoprivrede zajedno s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a u sklopu provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, priprema natječaj za Mjeru 4 – Ulaganja u fizičku imovinu. Kroz navedeni natječaj se planiraju osigurati sredstva u sklopu podmjera 4.1., 4.2. i 4.4. za uzgajivače konja, ovaca i koza te za uzgajivače goveda u sustavu krava-tele.
S ciljem utvrđivanja potrebnih ulaganja koja planiraju provoditi uzgajivači konja, ovaca i koza te goveda u sustavu krava-tele, a kako bi došlo do maksimalnog iskorištenja sredstava planiranih natječajem Ministarstvo je pripremilo anketni upitnik koji je moguće ispuniti na internetu putem računala ili pametnih uređaja.
Pozivaju se svi zainteresirani da popune upitnik najkasnije do 10. ožujka 2022. godine, a ovdje možete pronaći tražene ankete:
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 9. veljače 2022. godine prve izmjene trećeg Natječaja za provedbu Podmjere 8.6 »Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije i preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda« – provedba tipa operacije 8.6.2 »Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva«.
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) napustilo je Europsku uniju (EU) 1. veljače 2020. (dalje u tekstu: Brexit). Kako bi se navedeni šok za EU gospodarstvo ublažio, donesena je Uredba (EU) 2021/1755 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2021. godine o uspostavi pričuve za prilagodbu Brexitu. Pričuvom bi se u cijelosti ili djelomično trebali pokriti dodatni rashodi koji su nastali kao posljedica Brexita.
U tom kontekstu Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, kao tijelo zaduženo za kreiranje mjera za pomoć oštećenim poduzećima, mora utvrditi troškove koji su nastali ili će nastati zbog Brexita u hrvatskom gospodarstvu.
Slijedom navedenoga, objavljuje se Poziv gospodarskim subjektima i partnerskim institucijama za sudjelovanjem pri utvrđivanju troškova poslovanja koji su nastali kao rezultat prestanka punopravnog članstva Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Europskoj Uniji.
Do sad je utvrđeno kako je učinak Brexita na hrvatsko gospodarstvo pretežno horizontalan, odnosno kako nema sektora ili regije u Hrvatskoj posebno teško oštećenih, ali kako postoje pojedinačni gospodarski subjekti koji su izloženi dodatnim troškovima ovoga procesa.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU ovim Pozivom želi:
utvrditi troškove/izdatke koji su izravna ili neizravna posljedica Brexita, a nastali su kod gospodarskih subjekata iz RH koji sudjeluju u razmjeni s UK u referentnom razdoblju od 1.1.2020. – 31.12.2023.;
utvrditi jasan način verifikacije troškova/izdataka pod 1)., što je nužno da bi se troškovi priznali.
Od 2. veljače 2022. godine na e-Savjetovanju je dostupan Nacrt Natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“.
Svrha Natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim i prirodnim nepogodama osim potresa i katastrofalnim događajima kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje.
Na ovom natječaju ne dodjeljuje se potpora za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresom 22.3.2020. godine i potresima od 28.12.2020. godine.
Planiran iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju je 20.000.000,00 kuna, a visina javne potpore je 100% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.
Ove godine obilježava se šezdeseta obljetnica Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a. Uspostavljena je u siječnju 1962. godine kao jedna od prvih zajedničkih politika te je odmah na počeku predstavljala partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika. ZPP je uvelike drugačija od drugih politika jer poljoprivreda ima svoje posebnosti: unatoč važnosti proizvodnje hrane, dohodak poljoprivrednika znatno je niži od nepoljoprivrednog dohotka; poljoprivreda je ovisna o vremenskim uvjetima i klimi više od drugih sektora; zbog vremenskog odmaka između potražnje potrošača i mogućnosti odgovora poljoprivrednika na njihove zahtjeve plasman poljoprivrednih proizvoda je nesiguran itd.
Međutim, iako je poljoprivredna politika zajednička, svaku državu članicu odlikuju i njezine nacionalne posebnosti, potrebe i ciljevi, a koje je nužno staviti u kontekst zajedničke legislative.
Strateški plan Republike Hrvatske u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. (SP ZPP RH) jest programski strateški dokument i temelj za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (EFJP i EPFRR) i primjenu alata i instrumenata ZPP-a (izravna plaćanja, ruralni razvoj, sektorske intervencije). Potrebe i prioriteti poljoprivrede i ruralnih područja u Hrvatskoj utvrđeni su na temelju provedenih opsežnih SWOT analiza (snage, slabosti, prilike i prijetnje) za devet specifičnih ciljeva ZPP i međusektorski (horizontalni) cilj (modernizirati sektor poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te poticanje njihovog prihvaćanja), koji su propisani temeljnim uredbama nove, reformirane ZPP:
Na temelju rezultata SWOT analiza, savjetovanja s dionicima i međupartnerskih konzultacija na svim razinama, odabrane su intervencije koje će se provoditi u RH u razdoblju 2023. – 2027. u okviru SP ZPP RH, a koje su usmjerene prema rješavanju utvrđenih potreba i usklađene s međusobno povezanim gospodarskim, okolišno/klimatskim i društvenim ciljevima određenima na razini EU-a, uzimajući pri tome u obzir posebnosti hrvatske poljoprivrede i ruralnih područja.
Dohodak od poljoprivrede je još uvijek ispod prosjeka nacionalnog dohotka iz ukupnog gospodarstva i nužno je osigurati potporu kojom se poljoprivreda približava prosjeku ukupnog gospodarstva. Potpora dohotku kroz izravna plaćanja osigurava stalan prihod poljoprivrednicima. Ova potpora je nužna za zadržavanje poljoprivrednika, odnosno poljoprivredne proizvodnje i stanovništva u ruralnom prostoru.
Osnovni preduvjeti povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje su povećanje produktivnosti odnosno proizvodnje (vezane uz nove tehnike i tehnologije, uključujući digitalizaciju, a koje će povećati produktivnost i rada i resursa), investicije u primarnu proizvodnju i preradu (između ostalog i s ciljem stvaranja proizvoda više dodane vrijednosti) te poseban fokus na prepoznatljivosti (brendiranju) proizvoda. Za sve navedene procese poljoprivrednicima će biti osigurana savjetodavna podrška (kroz javnu, ali i privatne savjetodavne službe), osigurat će se nove mogućnosti umrežavanja s ciljem dijeljenja informacija, znanja i vještina (kroz rad Nacionalne ruralne mreže) kao i izravno sudjelovanje u projektima stvaranja inovativnih rješenja za konkretne izazove proizvodnje i upravljanja gospodarstvom. Sve navedeno objedinjavati će Sustav poljoprivrednih znanja i inovacija – AKIS (Agriculture Knowledge and Innovation System), čija je uspostava obvezna za sve države članice EU-a.
S obzirom na velike potrebe u gotovo svim segmentima poljoprivrede i ruralnog razvoja, alokacija za investicije u primarnu proizvodnju i preradu uistinu neće zadovoljiti identificirane potrebe u petogodišnjem razdoblju provedbe SP ZPP. No, upravo iz tog razloga, još uvijek dostupna sredstva iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2022., a koja su u 2021. uvećana za dodatne alokacije iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. te EURI sredstava, usmjeravaju se na mjere potpore, odnosno investicije u poljoprivrednu proizvodnju.
Ključan faktor ispunjenja ciljeva strategija, uključujući i cilja iz Programa Vlade RH u vezi s povećanjem poljoprivredne proizvodnje za 30 % do 2030. godine, motivacija je samih poljoprivrednih proizvođača za (nužne) promjene na njihovim gospodarstvima.
U Hrvatskoj je velik broj malih poljoprivrednih gospodarstava, koja samostalno teško mogu doseći primjerene i stabilne prihode, te je kroz SP ZPP osiguran nastavak potpore udruživanju kroz intervenciju za osnivanje i rad proizvođačkih organizacija. Zajedničkim nastupom poljoprivrednici jačaju svoju poziciju na tržištu, skraćuju lanac opskrbe hranom do krajnjeg potrošača, te omogućavaju zajednički rad na prepoznatljivosti (brendiranju) proizvoda, a za koje su također osigurane dodatne potpore kroz sudjelovanje u sustavima kvalitete na EU i nacionalnoj razini. Primjer je oznaka koju smo razvili, Dokazana kvaliteta – Hrvatska. Na ovu intervenciju nadovezuju se intervencije kroz sektorske programe (za vino, pčele te voće i povrće) za investicije u proizvodnju, ali i istraživanje i razvoj, kao i doprinos ciljevima Zelenog plana, odnosno doprinos klimi i okolišu, uz zadržavanje ili povećanje produktivnosti. Sinergijskim djelovanjem svih intervencija, omogućuje se razvoj proizvoda više dodane vrijednosti te njihovo adekvatno prezentiranje i promoviranje.
Europski zeleni plan razvojna je strategija koja fokus stavlja na pitanja klime, okoliša i zaštitu prirode. U skladu s reformom Zajedničke poljoprivredne politike dio sredstava SP ZPP-a nužno je alocirati za navedene prioritete, konkretno minimalno 25% alokacije izravnih plaćanja kroz eko sheme te minimalno 35 % alokacije za ruralni razvoj kroz okolišne intervencije. Doprinos klimatskim ciljevima osigurati će se kroz potpore praksama i ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama (investicije u navodnjavanje, zaštitu od mraza/tuče, nadstrešnice i lokve za napajanje stoke, podizanje suhozida, terasa, živica) te praksama s ciljem ublažavanja klimatskih promjena (smanjenje emisija stakleničkih plinova, investicije u obnovljive izvore energije). Doprinos ciljevima za očuvanje okoliša osigurati će se kroz potpore praksama vezanim uz zaštitu tla, vode i zraka (ekološka poljoprivreda, povećanje organske tvari u tlu, smanjenje uporabe pesticida). Doprinos ciljevima za zaštitu prirode osigurati će se kroz potpore praksama i ulaganjima koje doprinose očuvanju bioraznolikosti i ruralnog krajobraza (potpore za ograničenja u gospodarenju šumama na području ekološke mreže NATURA 2000; za zaštitu izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, zaštićenih leptira i ptica; za očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti i dr.).
Potpora za mlade poljoprivrednike osigurana je iz oba fonda namijenjena za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.Iz izravnih plaćanja osigurana je dodatna potpora dohotku po površini, a iz intervencija ruralnog razvoja osigurane su potpore za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava. Osiguran je veći postotak sufinanciranja investicija mladih poljoprivrednika u poljoprivrednu proizvodnju, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju (do 80% prihvatljivih troškova), kao i 100% financiranje kupovine zemljišta kroz financijske instrumente s ciljem povećanja površina poljoprivrednih gospodarstava. Kao i svim ostalim poljoprivrednicima, mladima su na raspolaganju intervencije za poticanje suradnje, kao aktivnosti kroz AKIS, a koje se očekuje da će ih upravo mladi najviše iskoristiti. Važno je napomenuti kako se od mladih poljoprivrednika očekuje i najveći doprinos i uključivanje u planiranje lokalnih razvojnih strategija kroz intervenciju za LEADER (uključujući koncept pametnih sela), a koji u narednom programskom razdoblju predstavlja polazište razvoja ruralnih zajednica i kroz koje će se osigurati napredak u pružanju usluga u ruralnim područjima prema zahtjevima lokalnog stanovništva.
Za nastavak razvoja ruralnih područja izuzetno je važno osigurati sinergiju i komplementarnost mjera svih politika i strategija na nacionalnoj razini. S tim ciljem, Ministarstvo poljoprivrede aktivno je sudjelovalo u programiranju Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2021. – 2027. te su intervencije SP ZPP (prvenstveno u lokalnu infrastrukturu) usklađene s tim programskim dokumentima. Kroz SP ZPP nastaviti će se financirati izgradnja i rekonstrukcija vrtića, tržnica te komunalne infrastrukture, a započeti će financiranje centara kompetencija te skloništa za životinje.
Intervencija LEADER, kroz Lokalne akcijske grupe (LAGovi), nositelj je strateškog planiranja ruralnog razvoja na lokalnoj razini. Participatornim pristupom stanovnici ruralnih područja zajednički definiraju smjer i prioritete razvoja. Važnost tog pristupa prepoznata je i na EU razini te je u posljednje dvije godine intenzivno razvijan koncept pametnih sela, a koji na (naj)nižoj razini osigurava strateško planiranje. Također, primjenom participatornog pristupa na EU razini usvojena je Vizija razvoja ruralnih područja do 2040. godine, a iz koje proizlaze Akcijski plan te Ruralni pakt za umrežavanje svih dionika ruralnog, ali i regionalnog razvoja s ciljem revitalizacije ruralnih područja.
Prvim nacrtom SP ZPP RH programirano je ukupno 77 intervencija: izravnih plaćanja, sektorskih intervencija te intervencija ruralnog razvoja, za koje je osigurano 3.393.546.640 EUR-a sredstava iz europskih fondova, odnosno 3.662.186.755 EUR-a sa sredstvima državnog proračuna RH, a prema slijedećoj raspodjeli:
Požeško –slavonska županija se planira javiti na natječaj za sufinanciranje izgradnje logističko-distributivnog centra za voće i povrće (hladnjača i primarna prerada), kapaciteta min 3.000 t.
Izgradnjom takvog objekta, isti se daje PROIZVOĐAČKOJ ORGANIZACIJI kroz prodaju, zakup ili koncesiju nad objektom.
Proizvođačke organizacije predstavljaju oblik udruživanja u cilju povezivanja proizvođača voća i povrća s tržištem, omogućavanjem malim proizvođačima (OPG-ima) prisustvo na organiziranom tržištu kao i druge dobrobiti (skladištenje proizvoda, distribuciju, marketinške aktivnosti i dr.). Više o proizvođačkim organizacijama možete pročitati u Vodiču Ministarstva poljoprivrede – https://ruralnirazvoj.hr/files/MPS-Brosura-200×200-Vodic-za-proizvodacke-organizacije.pdf
Ukoliko ste zainteresirani za članstvo u proizvođačkoj organizaciji i želite li svoju proizvodnju prodavati putem proizvođačke organizacije, pozivamo vas za iskaz interesa odgovorom na ovaj e-mail na slijedeća pitanja:
Naziv OPG, adresa (ulica, poštanski broj i mjesto)
Vrste voća ili povrća koje proizvodite, površina, u ha
Godišnja proizvodnja voća ili povrća, u tonama
Jeste li član neke proizvođačke organizacije
Ako niste zainteresirani za članstvo u proizvođačkoj organizaciji možete odgovoriti na prethodna pitanja i navesti da niste zainteresirani.
Ovaj anketni upitnik Vas ne obavezuje, nego služi samo kao snimka postojećeg stanja i donošenje odluke o potrebi izgradnje hladnjače na području Požeško-slavonske županije.
Molimo da iskaz interesa izvršite odgovorom na e-mail: elvira.mirkovic@pszupanija.hr do 31.1.2022. godine.
Središnji državni ured za demografiju i mlade: 75.000,00 kn
Grad Pakrac: 33.000,00 kn
Turistička zajednica Grada Pakraca: 4.000,00 kn
Trajanje projekta: 12 mjeseci (01.01.2022. – 01.01.2023.)
Nositelj projekta: Udruga za održivi razvoj,šport i rekreaciju “CRO OUTDOOR”
Partner: Grad Pakrac
Opći cilj projekta je osnažiti Udrugu raznim novim sadržajima za mlade te podići kvalitetu života mladih na području grada Pakraca i potaknuti ih na ostanak u ruralnoj sredini.
Projektne aktivnosti koje će se provoditi:
Zaposlen voditelj projekta na puno radno vrijeme tijekom 12 mjeseci trajanja projekta
1. Edukacija „Saznaj sve o turizmu“ – edukacija će biti podijenje na 5 tema o turizmu tijekom 5 dana, a predviđeno trajanje svake edukacije je 2h. Sudjelovat će ukupno 20 mladih osoba, a edukaciju će održati TZ Grada Pakraca.
2. Radionica „Upoznaj tradicijsku gastronomiju“ – radionica će se provoditi na 5 različitih turističkih lokacija kroz 5 dana (svaka radionica po 5h) te će se mlade upoznati sa autohtonim proizvodima, tradicijskim i starim receptima te će se okušati u pripremanju tradicionalnih jela (čobanac, grah sa kobasicom, šaran na rašljama, fiš-paprikaš). Jedna od radionica odvit će se u ugostiteljskom objektu gdje će mladi učiti o kulturi posluživanja. Sudjelovat će ukupno 20 mladih osoba, a edukaciju će održati TZ Grada Pakraca i Udruga „CRO OUTDOOR“.
3. Radionica „Upoznaj naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva“ – obilazak 5 različitih lokalnih OPG-a kroz 5 dana, prezentacija proizvoda na OPG-u te upoznavanje mladih sa poljoprivredom i poticanje na bavljenje istim. Predviđeno trajanje svake radionice 2h. Sudjelovat će ukupno 20 mladih osoba, a edukaciju će održati TZ Grada Pakraca i Udruga „CRO OUTDOOR“.
4. Edukacija za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi – edukaciju će pohađati 10 sudionika koji će nakon završene edukacije biti osposobljeni za nositelje i organizatore sadržaja u prirodi te će dobiti certifikat za navedeno. Program traje 15 sati odvija se u dva dana, a održat će ga Sektor za turizam HGK i HGSS.
5. Radionica „Sigurno kretanje i boravak mladih u prirodi“ – dvodnevna radionica koja uključuje spavanje u prirodi te edukacije raznih tema koje su povezane sa navedenim, a koja se provodi u suradnjisa HGSS-a, Stanica Požega, ispostava Pakrac i Udruge „CRO OUTDOOR“. Radionica će se provesti dva puta tijekom trajanja projekta, a uključuje ukupno 20 mladih sudionika.
6. Tečaj „Postani voditelj poslovnice turističke agencije“ – petodnevna edukacija koju će održati Udruga „CRO OUTDOOR“ te polaganje stručnog ispita za voditelja poslova u turističkoj agenciji. Tečaj će pohađati dvije mlade osobe.
7. Radionica „Zdravi turizam“ – hodanje cijelom dužinom (6800 m) Kružne staze „Kuna“. Radionica će se provesti 5 puta tijekom trajanja projekta, a predviđeno vrijeme je 3h po radionici. Radionicu će održati Udruga „CRO OUTDOOR“, a predviđa se ukupno 30 sudionika.
8. Promotivne aktivnosti – Početna i završna konferencija te izrada promotivnih materijala (letci)
Ciljana skupina: Mladi sa područja grada Pakraca i šire okolice između 15 i 30 godina
Pokazatelji ostvarenja ciljeva projekta: Kroz projekt će se uposliti voditelj projekta, odnosno mlada nezaposlena osoba. Po završetku projekta 5 turističkih lokacija na području grada Pakraca i šire okolice bit će obogaćeno dodatnim sadržajem i opremom za izradu tradicijskih jela te opremom za bavljenje sportom i boravkom u prirodi. 10 mladih osoba educirat će se za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi te će dobiti certifikat nakon završetka edukacije, a što će im omogućiti pružanje turističke usluge (Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17)). Kroz projekt će dvije mlade osobe položiti stručni ispit za voditelja poslova turističke agencije te je u budućnosti cilj njihovo zapošljavanje na odgovarajućim radnim mjestima.
Rezultati projekta: Uključivanje mladih u život lokalne zajednice, obogaćivanje sadržaja turistički lokacija na području grada Pakraca.
