Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za financiranje programa i projekata udruga koje promiču poljoprivredu i vrijednost ruralnog prostora Republike Hrvatske za 2022. godinu. Opći cilj Javnog poziva je jačanje suradnje s udrugama koje zastupaju interese poljoprivrednog sektora.
Posebni cilj Javnog poziva je financiranje aktivnosti programa i projekata udruga koje promiču poljoprivredu i vrijednost ruralnog prostora Republike Hrvatske.
Prihvatljivi prijavitelj je udruga.
Prihvatljivi tipovi programskih aktivnosti u okviru Javnog poziva koji su obvezni za prijavitelja koji se moraju provoditi su sve dolje navedene aktivnosti:
Osiguranje visoke razine standarda i kvalitete usluga pri promidžbi poljoprivrede i ruralnog prostora;
Podizanje javne svijesti o važnosti poljoprivrede i ruralnog prostora i uslugama koje su dostupne u sklopu programa (letci, brošure, plakati, medijske/promidžbene aktivnosti);
Provođenje evaluacije programskih aktivnosti.
Prihvatljivo vremensko razdoblje za provedbu programa je 12 mjeseci.
Rok za prijavu na Javni poziv je 1. ožujka 2022. godine.
Najniži iznos potpore je 5.000,00 HRK, a najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 50.000,00 HRK.
Od 2. veljače 2022. godine na e-Savjetovanju je dostupan Nacrt Natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“.
Svrha Natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim i prirodnim nepogodama osim potresa i katastrofalnim događajima kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje.
Na ovom natječaju ne dodjeljuje se potpora za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresom 22.3.2020. godine i potresima od 28.12.2020. godine.
Planiran iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju je 20.000.000,00 kuna, a visina javne potpore je 100% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.
Ove godine obilježava se šezdeseta obljetnica Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a. Uspostavljena je u siječnju 1962. godine kao jedna od prvih zajedničkih politika te je odmah na počeku predstavljala partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika. ZPP je uvelike drugačija od drugih politika jer poljoprivreda ima svoje posebnosti: unatoč važnosti proizvodnje hrane, dohodak poljoprivrednika znatno je niži od nepoljoprivrednog dohotka; poljoprivreda je ovisna o vremenskim uvjetima i klimi više od drugih sektora; zbog vremenskog odmaka između potražnje potrošača i mogućnosti odgovora poljoprivrednika na njihove zahtjeve plasman poljoprivrednih proizvoda je nesiguran itd.
Međutim, iako je poljoprivredna politika zajednička, svaku državu članicu odlikuju i njezine nacionalne posebnosti, potrebe i ciljevi, a koje je nužno staviti u kontekst zajedničke legislative.
Strateški plan Republike Hrvatske u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. (SP ZPP RH) jest programski strateški dokument i temelj za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (EFJP i EPFRR) i primjenu alata i instrumenata ZPP-a (izravna plaćanja, ruralni razvoj, sektorske intervencije). Potrebe i prioriteti poljoprivrede i ruralnih područja u Hrvatskoj utvrđeni su na temelju provedenih opsežnih SWOT analiza (snage, slabosti, prilike i prijetnje) za devet specifičnih ciljeva ZPP i međusektorski (horizontalni) cilj (modernizirati sektor poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te poticanje njihovog prihvaćanja), koji su propisani temeljnim uredbama nove, reformirane ZPP:
Na temelju rezultata SWOT analiza, savjetovanja s dionicima i međupartnerskih konzultacija na svim razinama, odabrane su intervencije koje će se provoditi u RH u razdoblju 2023. – 2027. u okviru SP ZPP RH, a koje su usmjerene prema rješavanju utvrđenih potreba i usklađene s međusobno povezanim gospodarskim, okolišno/klimatskim i društvenim ciljevima određenima na razini EU-a, uzimajući pri tome u obzir posebnosti hrvatske poljoprivrede i ruralnih područja.
Dohodak od poljoprivrede je još uvijek ispod prosjeka nacionalnog dohotka iz ukupnog gospodarstva i nužno je osigurati potporu kojom se poljoprivreda približava prosjeku ukupnog gospodarstva. Potpora dohotku kroz izravna plaćanja osigurava stalan prihod poljoprivrednicima. Ova potpora je nužna za zadržavanje poljoprivrednika, odnosno poljoprivredne proizvodnje i stanovništva u ruralnom prostoru.
Osnovni preduvjeti povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje su povećanje produktivnosti odnosno proizvodnje (vezane uz nove tehnike i tehnologije, uključujući digitalizaciju, a koje će povećati produktivnost i rada i resursa), investicije u primarnu proizvodnju i preradu (između ostalog i s ciljem stvaranja proizvoda više dodane vrijednosti) te poseban fokus na prepoznatljivosti (brendiranju) proizvoda. Za sve navedene procese poljoprivrednicima će biti osigurana savjetodavna podrška (kroz javnu, ali i privatne savjetodavne službe), osigurat će se nove mogućnosti umrežavanja s ciljem dijeljenja informacija, znanja i vještina (kroz rad Nacionalne ruralne mreže) kao i izravno sudjelovanje u projektima stvaranja inovativnih rješenja za konkretne izazove proizvodnje i upravljanja gospodarstvom. Sve navedeno objedinjavati će Sustav poljoprivrednih znanja i inovacija – AKIS (Agriculture Knowledge and Innovation System), čija je uspostava obvezna za sve države članice EU-a.
S obzirom na velike potrebe u gotovo svim segmentima poljoprivrede i ruralnog razvoja, alokacija za investicije u primarnu proizvodnju i preradu uistinu neće zadovoljiti identificirane potrebe u petogodišnjem razdoblju provedbe SP ZPP. No, upravo iz tog razloga, još uvijek dostupna sredstva iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2022., a koja su u 2021. uvećana za dodatne alokacije iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. te EURI sredstava, usmjeravaju se na mjere potpore, odnosno investicije u poljoprivrednu proizvodnju.
Ključan faktor ispunjenja ciljeva strategija, uključujući i cilja iz Programa Vlade RH u vezi s povećanjem poljoprivredne proizvodnje za 30 % do 2030. godine, motivacija je samih poljoprivrednih proizvođača za (nužne) promjene na njihovim gospodarstvima.
U Hrvatskoj je velik broj malih poljoprivrednih gospodarstava, koja samostalno teško mogu doseći primjerene i stabilne prihode, te je kroz SP ZPP osiguran nastavak potpore udruživanju kroz intervenciju za osnivanje i rad proizvođačkih organizacija. Zajedničkim nastupom poljoprivrednici jačaju svoju poziciju na tržištu, skraćuju lanac opskrbe hranom do krajnjeg potrošača, te omogućavaju zajednički rad na prepoznatljivosti (brendiranju) proizvoda, a za koje su također osigurane dodatne potpore kroz sudjelovanje u sustavima kvalitete na EU i nacionalnoj razini. Primjer je oznaka koju smo razvili, Dokazana kvaliteta – Hrvatska. Na ovu intervenciju nadovezuju se intervencije kroz sektorske programe (za vino, pčele te voće i povrće) za investicije u proizvodnju, ali i istraživanje i razvoj, kao i doprinos ciljevima Zelenog plana, odnosno doprinos klimi i okolišu, uz zadržavanje ili povećanje produktivnosti. Sinergijskim djelovanjem svih intervencija, omogućuje se razvoj proizvoda više dodane vrijednosti te njihovo adekvatno prezentiranje i promoviranje.
Europski zeleni plan razvojna je strategija koja fokus stavlja na pitanja klime, okoliša i zaštitu prirode. U skladu s reformom Zajedničke poljoprivredne politike dio sredstava SP ZPP-a nužno je alocirati za navedene prioritete, konkretno minimalno 25% alokacije izravnih plaćanja kroz eko sheme te minimalno 35 % alokacije za ruralni razvoj kroz okolišne intervencije. Doprinos klimatskim ciljevima osigurati će se kroz potpore praksama i ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama (investicije u navodnjavanje, zaštitu od mraza/tuče, nadstrešnice i lokve za napajanje stoke, podizanje suhozida, terasa, živica) te praksama s ciljem ublažavanja klimatskih promjena (smanjenje emisija stakleničkih plinova, investicije u obnovljive izvore energije). Doprinos ciljevima za očuvanje okoliša osigurati će se kroz potpore praksama vezanim uz zaštitu tla, vode i zraka (ekološka poljoprivreda, povećanje organske tvari u tlu, smanjenje uporabe pesticida). Doprinos ciljevima za zaštitu prirode osigurati će se kroz potpore praksama i ulaganjima koje doprinose očuvanju bioraznolikosti i ruralnog krajobraza (potpore za ograničenja u gospodarenju šumama na području ekološke mreže NATURA 2000; za zaštitu izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, zaštićenih leptira i ptica; za očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti i dr.).
Potpora za mlade poljoprivrednike osigurana je iz oba fonda namijenjena za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.Iz izravnih plaćanja osigurana je dodatna potpora dohotku po površini, a iz intervencija ruralnog razvoja osigurane su potpore za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava. Osiguran je veći postotak sufinanciranja investicija mladih poljoprivrednika u poljoprivrednu proizvodnju, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju (do 80% prihvatljivih troškova), kao i 100% financiranje kupovine zemljišta kroz financijske instrumente s ciljem povećanja površina poljoprivrednih gospodarstava. Kao i svim ostalim poljoprivrednicima, mladima su na raspolaganju intervencije za poticanje suradnje, kao aktivnosti kroz AKIS, a koje se očekuje da će ih upravo mladi najviše iskoristiti. Važno je napomenuti kako se od mladih poljoprivrednika očekuje i najveći doprinos i uključivanje u planiranje lokalnih razvojnih strategija kroz intervenciju za LEADER (uključujući koncept pametnih sela), a koji u narednom programskom razdoblju predstavlja polazište razvoja ruralnih zajednica i kroz koje će se osigurati napredak u pružanju usluga u ruralnim područjima prema zahtjevima lokalnog stanovništva.
Za nastavak razvoja ruralnih područja izuzetno je važno osigurati sinergiju i komplementarnost mjera svih politika i strategija na nacionalnoj razini. S tim ciljem, Ministarstvo poljoprivrede aktivno je sudjelovalo u programiranju Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2021. – 2027. te su intervencije SP ZPP (prvenstveno u lokalnu infrastrukturu) usklađene s tim programskim dokumentima. Kroz SP ZPP nastaviti će se financirati izgradnja i rekonstrukcija vrtića, tržnica te komunalne infrastrukture, a započeti će financiranje centara kompetencija te skloništa za životinje.
Intervencija LEADER, kroz Lokalne akcijske grupe (LAGovi), nositelj je strateškog planiranja ruralnog razvoja na lokalnoj razini. Participatornim pristupom stanovnici ruralnih područja zajednički definiraju smjer i prioritete razvoja. Važnost tog pristupa prepoznata je i na EU razini te je u posljednje dvije godine intenzivno razvijan koncept pametnih sela, a koji na (naj)nižoj razini osigurava strateško planiranje. Također, primjenom participatornog pristupa na EU razini usvojena je Vizija razvoja ruralnih područja do 2040. godine, a iz koje proizlaze Akcijski plan te Ruralni pakt za umrežavanje svih dionika ruralnog, ali i regionalnog razvoja s ciljem revitalizacije ruralnih područja.
Prvim nacrtom SP ZPP RH programirano je ukupno 77 intervencija: izravnih plaćanja, sektorskih intervencija te intervencija ruralnog razvoja, za koje je osigurano 3.393.546.640 EUR-a sredstava iz europskih fondova, odnosno 3.662.186.755 EUR-a sa sredstvima državnog proračuna RH, a prema slijedećoj raspodjeli:
Europska komisija je 14. siječnja 2022. godine predložila Preporuku Vijeća o učenju za održivost okoliša (Council Recommendation on learning for environmental sustainability) kako bi podržala države članice, škole, ustanove visokog obrazovanja, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja i osposobljavanju učenika za razumijevanje i stjecanje vještine o održivosti, klimatskim promjenama i okolišu.
U navedenom kontekstu, Zajednički istraživački centar objavio je novi europski okvir kompetencija o održivosti (GreenComp), odnosno onih kompeticija potrebnih za zelenu tranziciju. GreenComp je referentni okvir za kompetencije održivosti, koji: • pruža zajedničku osnovu za učenike i smjernice za edukatore, • odgovara na rastuću potrebu ljudi za poboljšanjem i razvojem znanja, vještina i stavova da žive, rade i djeluju na održiv način, • je osmišljen kao podrška programima obrazovanja i osposobljavanja za cjeloživotno učenje, • je napisan za sve učenike, bez obzira na njihovu dob i stupanj obrazovanja te u bilo kojem okruženju učenja – formalnom, neformalnom i informalnom.
Zajednički istraživački centar (Joint Research Centre – JRC) predstavlja znanstveno-stručnu komponentu Europske komisije, čija uloga je osigurati znanstveno-stručnu potporu politikama Europske unije.
Zajednički istraživački centar Europske komisije obuhvaća sedam (7) znanstveno-istraživačkih instituta:
IRMM (Institute for Reference Materials and Measurements), Geel, Belgija
IE (Institute for Energy), Petten, Nizozemska
ITU (Institute for Transuranium Elements), Karlsruhe, Njemačka
IPSC (Institute for the Protection and Security of the Citizen), Ispra, Italija
IHCP (Institute for Health and Consumer Protection), Ispra, Italija
IES (Institute for Environment and Sustainability), Ispra, Italija
IPTS (Institute for Prospective Technological Studies), Sevilja, Španjolska.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) organizira info dan na temu otvorenih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa
EUREKA i Eurostars
koji će se održati u utorak, 15. veljače 2022. s početkom u 10.00 sati u
Tijekom radionice sudionici će imati priliku čuti više o programima EUREKA i Eurostars te trenutno otvorenim natječajima i najavama natječaja za buduće razdoblje.
EUREKA je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju sa međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti. Cilj programa je potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet.
Eurostars je program za istraživanje i razvoj nastao kao zajednička inicijativa EUREKA-e i Europske komisije. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dvije zemlje članice. Glavni partner na projektu mora biti inovativno malo ili srednje trgovačko društvo (Innovative SME).
Rok za predaju projektnih prijedloga na sljedeći Eurostars natječaj je 24. ožujka 2022. do 14.00 CET.
Nakon predstavljanja programa slijedi prezentacija o projektu Europske poduzetničke mreže koja poduzetnicima besplatno omogućuje pronalazak međunarodnog partnera i podršku u internacionalizaciji poslovanja. Na kraju slijedi prezentacija gosp. Nenada Buljana, člana Eurostars nezavisnog ocjenjivačkog odbora na temu “Kako pripremiti dobru Eurostars prijavu”. Sudionicima će biti približen proces evaluacije projekata te će dobiti savjete kako što bolje napisati svoju projektnu prijavu.
Program događanja možete skinuti na poveznici.
Broj mjesta je ograničen, stoga rezervirajte svoje mjesto na vrijeme.
Prijave se zaprimaju putem poveznice do petka, 11. veljače 2022.
Za sudjelovanje na radionici potrebno je posjedovati važeću COVID potvrdu.
Svi zainteresirani koji ne mogu sudjelovati na radionici 15. veljače uživo, mogu se prijaviti na našu online radionicu, koja će se održati u petak 18. veljače s početkom u 10.00 sati putem GoToMeeting platforme.
Poveznica za prijavu na online događanju je na sljedećem linku.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 28. siječnja 2022. godine prvu izmjenu Natječaja za provedbu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – provedba tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u sjemensku i rasadničarsku proizvodnju.
Europska komisija objavila je pozive za podnošenje prijedloga za sufinanciranje programa promocije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 2022.
U 2022. godini poseban fokus stavlja se na promociju proizvoda i metoda koji izravnije podržavaju ciljeve Europskog zelenog plana, što uključuje promicanje ekoloških proizvoda, voća i povrća te održive poljoprivrede, a predviđena sredstva sufinanciranja promocije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Europske unije iznose 185,9 milijuna eura.
Programi bi trebali istaknuti visoke standarde sigurnosti i kvalitete, kao i raznolikost i tradicionalne aspekte poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a, uključujući sheme kvalitete EU -a . Prioritetna tržišta su ona s visokim potencijalom rasta, kao što su Japan, Južna Koreja ili Kanada. Očekuje se da će programi promocije povećati potrošnju i konkurentnost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a povećanjem tržišta u ciljanim zemljama.
Podnositelji prijave (organizacije predlagateljice) moraju biti:
trgovinske ili međutrgovinske organizacije koje su u Hrvatskoj reprezentativne za određeni sektor ili sektore, a posebno:
sektorske organizacije i skupine odnosno svako udruženje, bez obzira na njihov pravni oblik, sastavljeno uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda pod uvjetom da su reprezentativne za naziv koji je zaštićen sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i koji je obuhvaćen tim programom
trgovinske ili međutrgovinske organizacije koje su na razini Europske unije reprezentativne za određeni sektor ili sektore-priznate proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija
tijela poljoprivredno-prehrambenog sektora čiji su cilj i aktivnost usmjereni ka pružanju informacija o poljoprivrednim proizvodima i njihovoj promociji i kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga u tom području. Projekti će se posebno ocjenjivati s obzirom na kriterije održivosti proizvodnje i potrošnje, u skladu s klimatskim, okolišnim i dobrobiti životinja iz ZPP- a, kao i strategijom od polja do stola.
Prijedlozi se zaprimaju do 21. travnja 2022. putem namjenskog portala, a povjerenstvo Europske komisije će na jesen ocijeniti prijedloge. Izvršna agencija za istraživanje (REA) pruža niz alata koji pomažu prilikom dostave prijedloga. REA će 1. i 2. veljače 2022. organizirati informativne dane (online) o objavljenim pozivima. Prvi dan bit će posvećen političkim aspektima kao što su aktualni pregled politike promocije, kao i prioritetima unutar prijedloga za 2022. godinu. Drugi dan je posvećen razvoju uspješnih kampanja i uključivati će interakciju između potencijalnih partnera na projektu.
Agencija za plaćanja je završila postupak dodjele sredstava iz prijelaznog razdoblja 2021. – 2022. i s 54 lokalne akcijske grupe (LAG) ugovorila dodatnih 251 milijuna HRK za provedbu lokalnih razvojnih strategija. S time su sredstva iz novog programskog razdoblja 2021. – 2027. na raspolaganju LAG-ovima za daljnju distribuciji korisnicima u skladu s lokalnom razvojnom strategijom (LRS) svakog pojedinog LAG-a.
Od ukupno 251 milijun kuna, gotovo 195 milijuna je namijenjeno distribuciji korisnicima putem LAG natječaja za različite operacije iz Programa ruralnog razvoja, a sve u skladu s LRS. S obzirom na činjenicu da je jedno od temeljnih LEADER načela pristup „odozdo prema gore“ (bottom up), glavni uvjet za prijavu na LAG Natječaj je da korisnik ima sjedište na LAG području te se projekt mora provoditi na tom području.
Valja naglasiti kako su LAG-ovi u dosadašnjoj provedbi LRS putem LAG natječaja odabrali 2639 projekta ukupne vrijednosti 400 milijuna kuna (103% ukupne alokacije), Agencija za plaćanja je ugovorila projekte vrijednosti 372 milijuna kuna (97%) i isplatila 195 milijuna kuna (50%).
Slijedom navedenog, obavještavamo sve potencijalne korisnike da se o mogućnostima prijave na LAG natječaje obrate LAG-u prema svome sjedištu.
Konačni izračun sredstava po LAG-u možete preuzeti OVDJE.
Popis LAG-ova s pripadajućim JLS možete preuzeti OVDJE.
Građani koji do sada nisu bili u mogućnosti realizirati kupnju stana ili kuće putem subvencioniranog stambenog kredita, imati će novu priliku već u ožujku ove godine.
Javni poziv za dostavu ponuda zainteresiranih kreditnih institucija vezanih uz visinu kamatnih stopa, što je ujedno i prvi korak prema raspisu novog javnog poziva za građane, biti će objavljen sredinom veljače.
„Nakon što budu provedene sve potrebne pripremne radnje, očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovici mjeseca ožujka. S obzirom da je svrha ovog Zakona poticati demografsku obnovu društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenje odlazaka broja mladih obitelji, ovaj će poziv biti otvoren sve do utroška planiranih sredstava za subvencioniranjem, što u 2022. godini iznosi 50 milijuna kuna“, ističe ministar Horvat.
Do sad odobreno više od 22 tisuće subvencija na stambene kredite
Podsjetimo, Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno je subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.
Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja.
Mjeru mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina te koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.
Mladi su ovu mjeru prepoznali kao izuzetno važnu, o čemu dovoljno govori i podatak o 22.022 odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem od početka provedbe ove mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine. Također, važan je i podatak da se u APN-u svakodnevno zaprimaju novi zahtjevi za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Zbog toga se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas, u obiteljima koje koriste subvencije rođeno više od 4.600 djece te je prijavljeno 13.130 maloljetne djece (do 18. godina) u sklopu zahtjeva za kredit.
Jedan od pozitivnih trendova u ovom razdoblju je i smanjenje prosječne godišnje Efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2021. godini iznosila 2,17%, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ista iznosila 3,35%.
Planirani hodogram aktivnostiza subvencioniranje stambenih kredita u 2022. godini
Po objavi javnog poziva za odabir kreditnih institucija teče rok od osam dana unutar kojih su kreditne institucije pozvane dostaviti svoju ponudu. Istekom tog roka, pristigle ponude kreću u obradu te se s odabranim kreditnim institucijama zaključuje Ugovor o poslovnoj suradnji. Nakon što Ugovori budu zaključeni, na mrežnim stranicama Ministarstva i APN-a objavit će se popis odabranih kreditnih institucija, a zatim slijedi objava oglasa za subvencioniranje stambenih kredita prema građanima. Od tog trenutka, građani će moći prema kreditnim institucijama podnositi svoje zahtjeve, dok će one krenuti s predajom istih prema APN-u od datuma koji će biti određen u samom pozivu. Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku.
Planirani hodogram aktivnosti izgleda ovako :
16.02.2022. (srijeda) objava javnog poziva za odabir kreditnih institucija
DKE – Kultura organizira online radionicu u suradnji s koprivničkim poduzetničkim inkubatorom ENTER na temu: Kako prijaviti projekt na natječaje programa Kreativna Europa – Kultura? koja će se održati u ponedjeljak, 31. siječnja 2022. s početkom u 10:00h preko Zoom platforme.
Radionica je namijenjena svim zainteresiranim udrugama, institucijama i organizacijama koje su aktivne u kulturnim i kreativnim sektorima te su otvorene za europske suradnje.
Online radionica u trajanju od 2h pružit će kratak uvod u program EU Kreativna Europa – potprogram Kultura s naglaskom na natječaj za Europske projekte suradnje čije otvaranje je najavljeno za 1. veljače 2022. godine. Nakon kratkog uvoda slijedi prezentacija FTOP-a – Funding and tender opportunities portal – centralnog portala EU za prijavu i financiranje projekata u okviru programa EU što će obuhvatiti provjeru i kreiranje PIC broja, a zatim će se pružiti uvid u prijavnicu, kriterije ocjenjivanja sa savjetima i napomenama za ispunjavanje.
Sudjelovanje je moguće isključivo uz PRIJAVU, te će svakom sudioniku po prijavi biti poslan link za sudjelovanje.
