Posts in category: Vijesti

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u sklopu Informacijskog
sustava prostornog uređenja (ISPU) izradilo je novu e-uslugu pod nazivom eGrađevinski
dnevnik. Riječ je o usluzi namijenjenoj praćenju procesa građenja od prijave početka građenja
do procesa tehničkog pregleda izgrađene građevine, odnosno izdavanja Uporabne dozvole.
Usluga je u potpunosti digitalizirana i omogućuju vođenje Građevinskog dnevnika
elektroničkim putem. Osnovni cilj vođenja Građevinskog dnevnika elektroničkim putem je
podizanje razine kvalitete građenja te povećanje dostupnosti kvalitetnih informacija na
jednom mjestu.
„eGrađevinski dnevnik je web cloud rješenje kojem istovremeno jedan ili više korisnika mogu
pristupati s različitih lokacija i u stvarnom vremenu raditi na evidencijama i dokumentima. Na
taj način sustav je dostupan neograničenom broju korisnika neovisno o lokaciji ili uređaju koji
koriste, a omogućeno je i spremanje dokumentacije u digitalnom obliku na jednom mjestu.
Time smo željeli riješiti ključan problem gubitka dokumentacije ili nemogućnosti pristupanja
tehničkom pregledu zbog toga što se investitoru ne želi dati dokumentacija na uvid, što je
nažalost bila praksa u pojedinim slučajevima i dovodila je do nemogućnosti realizacije
investicijskih projekata“, istaknuo je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne
imovine Darko Horvat.
Ovaj modul je namijenjen ovlaštenim osobama i osobama koje vode građenje, ali i fizičkim
osobama poput investitora, zastupnika investitora i drugih osoba. Modul je povezan s već
razvijenim modulima iz Informacijskog sustava prostornog uređenja kao što je eDozvola da
način da se podaci upisani u Prijavu početka građenja koja nastaje u eDozvoli povlače u
eGrađevinski dnevnik. Dnevnik pokreće nadzorni inženjer na temelju tih podataka, unosi
podatke o svim ostalim sudionicima u građenju (izvođač, ostali stručni nadzori, projektantski
nadzor, geodet itd.) i otvara dnevnik, dok sam dnevnik vodi inženjer gradilišta i/ili voditelj
radova.
U razvoju procesa izrade modula eGrađevinski dnevnik aktivno su sudjelovale komore
arhitekata, inženjera građevinarstva, inženjera strojarstva, inženjera elektrotehnike i geodeta
koje su omogućile dostupnost podataka iz njihovih baza upisnika, imenika i evidencija.
U suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva, koji osigurava
hardversku i serversku podršku i interoperabilnost u sklopu Centra dijeljenih usluga (CDU),
eGrađevinski dnevnik postavljen je na infrastrukturu CDU-a. Kroz ovaj modul omogućen je
pristup OIB-u i Obrtnom registru što pojednostavljuje sam postupak provjere evidencije
pravnih i fizičkih osoba koji su sudionici u gradnji, a sustav je povezan i s FINA-om i Poreznom
upravom.
Informacijski sustav prostornog uređenja uspostavljen je s ciljem da se na jednom mjestu
prikupe prostorni planovi svih razina i podaci o intervencijama u prostoru, prikažu i učine
dostupnima svim zainteresiranim stranama i da se uključi široka javnost u praćenje stanja u
prostoru i ubrzavanje postupka izdavanja dozvola za gradnju. Svrha ovakvih sustava je
povećati učinkovitost javne uprave skraćenjem procesa pružanja e-usluga, povećati
produktivnost javnog sektora te smijeniti operativne troškove.
„Cilj nam je da Informacijski sustav prostornog uređenja postane ključan alat ciljnim
skupinama za brz i jednostavan uvid u prostorno uređenje u Republici Hrvatskoj, jer upravo
taj sustav sadrži sve podatke o prostoru i objektima koji nas okružuju. Putem geoportala svim
građanima pruža se transparentan i u potpunosti besplatan uvid u prostorno uređenje
Republike Hrvatske. Građani već danas mogu putem Informacijskog sustava prostornog
uređenja predati zahtjeve za ishođenjem dozvola za lokacijsku, građevinsku i uporabnu
dozvolu online, uz samo nekoliko klikova mišem s bilo kojeg uređaja te jednostavno pratiti sve
promjene u prostornim planovima. U budućnosti ćemo s novim uslugama unaprjeđivati sustav
jer nam je cilj da ISPU postane prva adresa za sva pitanja o prostornom planiranju svih građana
Republike Hrvatske“, izjavio je Danijel Meštrić, ravnatelj Uprave za nadzor, žalbe, razvoj
informacijskog sustava i digitalizaciju.
Cjelokupni razvoj modula eGrađevinski dnevnik financiran iz europskih strukturnih i
investicijskih fondova kroz projekt „Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) i njegovi
moduli“. Vrijednost projekta iznosi 4.850.000,00 kuna, a 85 posto sredstava osigurano je iz
Europskog fonda za regionalni razvoj.

“Pokreni nešto svoje” je program potpore poduzetničkim projektima u Hrvatskoj. Program potiče projekte s pozitivnim društvenim utjecajem te odgovara na potrebe poduzetnika za financijskom i mentorskom potporom u svrhu započinjanja ili razvoja poslovanja.

Prihvatljiv prijavitelj je:

• postojeće mikropoduzeće ili
• osoba pod uvjetom da prije korištenja potpore registrira poduzeće

Korisnik potpore može biti poduzeće sa sjedištem u Hrvatskoj koje spada u mikropoduzeća. Aktivnosti projekta moraju biti provedene u Hrvatskoj, na čijem području projekt mora imati i utjecaj. Za financiranje su prihvatljive sve aktivnosti koje su potrebne za provedbu projekta. Prijavitelji šalju svoju prijavu putem web obrasca. Krajnji rok za slanje prijava je 14. veljače 2022. do 12 sati (podne).

Detaljnije pročitajte klikom na link: https://pokreninestosvoje.hr/upute-za-prijavitelje/.

Ministarstvo kulture i medija predstavit će investicije C1.1.1. R6-I1 – Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u četvrtak, 27. siječnja, u 13 sati, u vijećnici HGK u Zagrebu, na Rooseveltovu trgu 2.

Ministarstvo je nositelj investicije namijenjene jačanju kapaciteta, povećanju konkurentnosti i prilagodbi poslovanja kulturnih i kreativnih industrija jedinstvenom digitalnom tržištu. Za investiciju je u NPOO-a poduzećima osigurano 250 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Predstavljanje je namijenjeno potencijalnim korisnicima sredstava koji će dobiti detaljne informacije o ciljevima investicije, planiranim uvjetima korištenja sredstava, prijavi projekata, prihvatljivim aktivnostima i troškovima te o daljnjem planu provedbe. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, broj sudionika u vijećnici bit će ograničen i oni će morati predočiti digitalnu EU COVID potvrdu, ali će biti osigurano online praćenje i sudjelovanje na predstavljanju kao i postavljanje pitanja.

Prisutnima će se uvodno obratiti potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš i državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl.

Također će biti najavljena i studija koju je HGK izradila o Kulturnim i kreativnim industrijama, koja će predstavljati temeljni dokument kontinuiranog praćenja ovih industrija.

Organizator konferencije je Ministarstvo kulture i medija na inicijativu Hrvatske gospodarske komore i Zajednice kulturnih i kreativnih industrija HGK, a predstavljanju će prisustvovati i članovi Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija Hrvatske udruge poslodavaca.

Prijavnica na linku u nastavku

https://www.hgk.hr/predstavljanje-investicije-nacionalnog-plana-oporavka-i-otpornosti-najava

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 24. siječnja 2022. godine prve izmjene trinaestog Natječaja iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za mjeru 5 „Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti“ ,  podmjeru 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima “ – provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“.

više na linku:

https://www.apprrr.hr/podmjera-5-2-tip-operacije-1-obnova-poljoprivrednog-zemljista-i-proizvodnog-potencijala/

Do kraja prvog tromjesečja 2022. godine (do 31.3.2022.) planirana je objava poziva na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada sufinanciranu sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO).

Preduvjet tome je, osim Programa za energetsku obnovu višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine, koji je donesen Odlukom Vlade Republike Hrvatske 23. prosinca 2021. godine, i uspostava sustava za provedbu NPOO-a, što je u tijeku.

Tko se može prijaviti?

U okviru NPOO-a je za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu osigurana alokacija u iznosu od 300 milijuna kuna. Ovim pozivom neće biti obuhvaćene višestambene zgrade oštećene u potresu koje će se obnavljati kroz poseban poziv.

Iz Ministarstva napominju kako je, sukladno donesenom Programu, višestambena zgrada

• svaka ona zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 66 posto korisne površine namijenjeno za stanovanje
• ima tri ili više stambenih jedinica
• kojom upravlja upravitelj zgrade,
  • koji je pravna ili fizička osoba, sukladno članku 378. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i članku 4. (točka 72.) Zakona o energetskoj učinkovitosti.

U okviru Programa definirane su maksimalne stope sufinanciranja ovisno o kategoriji obnove i uključenim aktivnostima:

• integralna energetska obnova do 60 posto
• dubinska obnova do 80 posto
• dubinska obnova s postignutim nZEB standardom za rekonstrukciju do 85 posto
• sveobuhvatna obnova koja uključuje povećanje potresne otpornosti zgrade od 80 posto do 85 posto – za radove i usluge nadzora
• sve kategorije obnove do 85 posto – za projektnu dokumentaciju i upravljanje projektom

Također, definirani su i indikativni maksimalni iznosi prihvatljivih troškova po pojedinom projektnom prijedlogu ovisno o kategoriji obnove (koji mogu uključivati osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, povećanje sigurnosti u slučaju požara itd.).

Osim toga, sukladno Programu, minimalna obvezna tehnička dokumentacija za prijavu na poziv je:

• glavni projekt energetske obnove sa sažetkom analize postojećeg stanja, kada je propisana izrada analize
• ostali potrebni projekti i elaborati 
  • izrađen u skladu sa Zakonom o gradnji te ostalim propisima donesenim na temelju Zakona o gradnji i posebnih propisa
• izvješće o provedenom energetskom pregledu
• energetski certifikat prije obnove

U ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade, prijavu za ostvarenje prava na sufinanciranje može podnijeti: 

• ovlašteni predstavnik suvlasnika zgrade (predstavnik suvlasnika) ili
• upravitelj zgrade

Osnovni uvjet za sudjelovanje višestambene zgrade u ovom Programu, a time i u okviru budućeg poziva, je:

• ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove, bez obzira o kojoj kategoriji obnove se radi

Ostali uvjeti, izuzev već navedenih, bit će definirani u okviru dokumentacije budućeg poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu, a vezani su uz:

• prihvatljivost prijavitelja
• projekta
• aktivnosti i troškova
• kao i cjeloviti popis dokumentacije potrebne za prijavu

U prostorima Udruženja hrvatskih arhitekata i Društva arhitekata Zagreba 20. siječnja predstavljeni su ciljevi Nacionalne platforme Novog europskog Bauhausa čije je operativno-stručno vođenje i koordiniranje povjereno Regionalnoj energetskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Platformu su s ciljem provedbe Komunikacije Europske komisije o Novom europskom Bauhausu, osnovali Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Zadaća Nacionalne platforme je okupljanje zainteresiranih dionika koji bi umrežavanjem stvarali partnerstva i konzorcije te zajednički pripremali prijave na pozive za aktivnosti, projekte i pilot-projekte Novog europskog Bauhausa te tako pridonijeli ostvarivanju potencijala ove inicijative na području Hrvatske.

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek podsjetila je kako je Novi europski Bauhaus ekološki, gospodarski i kulturni projekt koji objedinjuje komponente dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja europskog Zelenog plana.

Ministrica je istaknula kako će nacionalna platforma za Novi europski Bauhaus Republike Hrvatske okupiti i predstavnike i drugih institucija poput Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te predstavnika lokalne i regionalne uprave, a osobito akademske zajednice, sveučilišta i fakulteta.

Veliki dio onoga što će se provoditi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti u sebi već ima elemente Novog europskog Bauhausa, podsjetila je ministrica te istaknula projekte koje provodi Ministarstvo kulture i medija: izradu konzervatorskih podloga za kulturno-povijesne i urbane gradske cjeline, te energetsku obnovu kulturnih dobara čime se dodatno pridonosi smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Projekti pokrenuti u okviru Novog europskog Bauhausa će se, kako je najavila Europska komisija, moći financirati kroz razne programe i fondove EU: od Obzor Europa za istraživanje i inovacije, LIFE za okoliš i klimatske akcije, ERASMUS+ do Europskog fonda za regionalni razvoj.

O daljnjim aktivnostima REGEA-e kao nacionalnog koordinatora inicijative govorio je njezin ravnatelj dr. sc. Julije Domac istaknuvši kako je „Novi europski Bauhaus alat kako Europski zeleni plan učiniti opipljivim i razumljivim te kako ciljeve iz Europskog plana obnove zgrada prilagoditi građanima koji osim smanjenja emisija stakleničkih plinova moraju i ugodno, zdravo i priuštivo živjeti“.

Na konferenciji okupljenima su se obratili i predsjednici Udruženja hrvatskih arhitekata Roman Šilje, Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković te Maša Milovac, predsjednica upravnog odbora Hrvatskog dizajnerskog društva.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u okviru svoje nadležnosti nastavlja provoditi Program podrške brdsko-planinskim područjima (u nastavku teksta: Program) koji ima za cilj pridonijeti održivom razvoju brdsko-planinskih područja u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture i otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinska područja.

Program je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete lokalne razine i predstavlja podršku u  unaprjeđenju društvene, komunalne, socijalne i javne infrastrukture te pripremi infrastrukture kao preduvjeta za ulaganja i gospodarski oporavak te sanaciju šteta na infrastrukturnim građevinama nastalih uslijed vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinsko područje

Program je namijenjen za projekte s područja jedinica lokalne samouprave koje su u skladu s Odlukom o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave stekle status brdsko-planinskog područja („Narodne novine“, br. 24/19).

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su: jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja i jedinice područne (regionalne) samouprave ukoliko se projekt provodi na prihvatljivom području tj. na području jedinica lokalne samouprave koje su u skladu s Odlukom stekle status brdsko-planinskog područja.

Više informacija na linku: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/nacionalni-programi-417/program-podrske-brdsko-planinskim-podrucjima-4833/4833

Ministarstvo hrvatskih branitelja objavljuje Javni poziv za financiranje/sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti Domovinskog rata u 2022. godini.

Navedeni javni poziv otvoren je u razdoblju od 20. siječnja do 18. veljače 2022. godine

Na 96. sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica Nataša Tramišak predstavila je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura (81,56 mlrd. kn).

Do 13. siječnja 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,30 milijardi eura (101,08 mlrd. kn) odnosno 123,94% dodijeljenih sredstava.

Ukupno je isplaćeno 7,02 milijardi eura (53,37 mlrd. kn) odnosno 65,44% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 5,97 milijardi eura (45,36 mlrd. kuna) odnosno 55,61% dodijeljenih sredstava.

Ukoliko sagledamo izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. u iznosu od 10,73 milijarde kuna na koju nadodamo 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. godine do 13. siječnja 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 49,00 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 55,13 milijardi kuna.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 132,96% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 81,27% dodijeljenih sredstava.

Europska komisija organizira EU Industry Days pod nazivom “Ključ budućnosti: industrijski ekosustavi Europske unije na putu prema zelenoj i digitalnoj tranziciji” od 8. do 11. veljače 2022. godine. Cilj ovogodišnjeg događaja, koji se organizira u hibridnom formatu, je stimulirati rasprave u industrijskim ekosustave o njihovoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, a kako bi podržali i osnažili otpornost industrija Europske unije i MSP-ova. Program je podijeljen na četiri tematska dana:

8. veljače: “Zoom-in on EU industrial ecosystems” posvećen industrijskim ekosustavima EU, uključujući ekosustav turizma

9. veljače: “EU accelerating the green, digital and resilient transition” koji će uključivati paralelne sesije pet radnih grupa Industrijskog foruma

10. veljače: “Unlocking the future: EU industrial ecosystems on the path to the green and digital transition” s visokim predstavnicima u plenarnim sesijama i govorima te raspravama o privlačenju mladih Europljana i ulozi mladih u oblikovanju budućnosti industrije EU

11. veljače: “Co-creating the green, digital and resilient transition” sa stručnim sesijama

Program uključuje i virtualnu izložbu, prilike za umrežavanje te deset novih epizoda podcasta EU Industry Days.

Cjeloviti program događaja dostupan je ovdje, a registrirati se možete na sljedećoj poveznici.