All posts by : Danijela Galijaš

Građani koji do sada nisu bili u mogućnosti realizirati kupnju stana ili kuće putem subvencioniranog stambenog kredita, imati će novu priliku već u ožujku ove godine.

Javni poziv za dostavu ponuda zainteresiranih kreditnih institucija vezanih uz visinu kamatnih stopa, što je ujedno i prvi korak prema raspisu novog javnog poziva za građane, biti će objavljen sredinom
veljače.

„Nakon što budu provedene sve potrebne pripremne radnje, očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovici mjeseca ožujka. S obzirom da je svrha ovog Zakona poticati demografsku obnovu društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenje odlazaka broja mladih obitelji, ovaj će poziv biti otvoren sve do utroška planiranih sredstava za subvencioniranjem, što u 2022. godini iznosi 50 milijuna kuna“, ističe ministar Horvat.

Do sad odobreno više od 22 tisuće subvencija na stambene kredite

Podsjetimo, Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno je subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.

Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja. 

Mjeru mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina te koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba. 

Mladi su ovu mjeru prepoznali kao izuzetno važnu, o čemu dovoljno govori i podatak o 22.022 odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem od početka provedbe ove mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine. Također, važan je i podatak da se u APN-u svakodnevno zaprimaju novi zahtjevi za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Zbog toga se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas, u obiteljima koje koriste subvencije rođeno više od 4.600 djece te je prijavljeno 13.130 maloljetne djece (do 18. godina) u sklopu zahtjeva za kredit. 

Jedan od pozitivnih trendova u ovom razdoblju je i smanjenje prosječne godišnje Efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2021. godini iznosila 2,17%, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ista iznosila 3,35%.

Planirani hodogram aktivnostiza subvencioniranje stambenih kredita u 2022. godini

Po objavi javnog poziva za odabir kreditnih institucija teče rok od osam dana unutar kojih su kreditne institucije pozvane dostaviti svoju ponudu. Istekom tog roka, pristigle ponude kreću u obradu te se s odabranim kreditnim institucijama zaključuje Ugovor o poslovnoj suradnji. Nakon što Ugovori budu zaključeni, na mrežnim stranicama Ministarstva i APN-a objavit će se popis odabranih kreditnih institucija, a zatim slijedi objava oglasa za subvencioniranje stambenih kredita prema građanima. Od tog trenutka, građani će moći prema kreditnim institucijama podnositi svoje zahtjeve, dok će one krenuti s predajom istih prema APN-u od datuma koji će biti određen u samom pozivu. Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku.

Planirani hodogram aktivnosti izgleda ovako :

• 16.02.2022. (srijeda)
  objava javnog poziva za odabir kreditnih institucija
• 24.02.2022. (četvrtak)
  dostava obvezujućih ponuda kreditnih institucija
• 04.03.2022. (petak)
  završetak obrade ponuda i sklapanja Ugovora te objava odabranih kreditnih institucija
• 09.03.2022. (srijeda)
  objava javnog poziva u NN, web stranici MPGI i APN
• 21.03.2022. (ponedjeljak)
  početak zaprimanja zahtjeva u APN

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva na stranici esf.platforma.civilnodrustvo.hr otvorila je prijave na dvije online radionice u veljači na temu: “Upravljanje projektnim ciklusom i procjena potreba u lokalnoj zajednici” koje će održati udruga SMART iz Rijeke (3.-4.2.2022.) i ACT grupa iz Čakovca (8.2.2022.).

Prijava i više informacija o radionicama na poveznicama:

DVODNEVNA ONLINE RADIONICA UDRUGE SMART RIJEKA – 3.-4.2.2022. – Upravljanje projektnim ciklusom i procjena potreba u lokalnoj zajednici

ONLINE RADIONICA ACT GRUPE – 8.2.2022. – Upravljanje projektnim ciklusom i procjena potreba u lokalnoj zajednici

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s regionalnim suradnim organizacijama (udruga SMART, Udruga „MI“- Split, Centar za civilne inicijative, ACT grupa, DKolektiv – organizacija za društveni razvoj) održava radionice u sklopu Programa podrške i provedbe programa EU i Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.

Financijskim tržištem u Republici Hrvatskoj dominiraju tradicionalni izvori financiranja, a tržište vlasničkog i rizičnog kapitala još uvijek nije dovoljno razvijeno. Zbog toga poduzeća u Republici Hrvatskoj imaju poteškoća u pristupu financiranju, posebice ona poduzeća koja imaju visok potencijal inovativnosti ili poduzeća s visokorizičnim profilom.  

Vlasnički i rizični kapital obuhvaća širok spektar ulaganja u poduzeća u svim fazama razvoja koje odlikuje ulaganje u temeljni kapital poduzeća i ulazak u njegovu vlasničku strukturu. Prvenstveno se radi o poslovnim anđelima, akceleratorima, fondovima rizičnog kapitala (eng. venture capital, growth capital, mezzanine, buyout, private equity), crowdfunding platformama (poput Funderbeama).   

Kako bi bolje razumjeli potrebe i interes poduzeća za vlasničkim i rizičnim financiranjem te kako bi dobili uvid u tržišne trendove, nedostatke i prepreke, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Europska investicijska banka (EIB) provode istraživanje o financiranju vlasničkim i rizičnim kapitalom u Republici Hrvatskoj. Anketa se provodi u okviru projekta čiji je cilj poboljšati pristup financiranju kroz razvoj vlasničkih i rizičnih ulaganja, kao alternativnih oblika financiranja.  

U kontekstu nastavka aktivnosti Hrvatske gospodarske komore na povezivanju financijskih institucija i gospodarstvenika te približavanju mogućnosti financiranja putem vlasničkog i rizičnog kapitala, pozivamo vas da sudjeluju u anketi te tako pomognete sticanju važnih uvida u potrebe za alternativnim izvorima financiranja poduzeća u Hrvatskoj.  

U anketi možete sudjelovati od 24. siječnja 2022. godine do 6. veljače 2022. godine, putem Googleova obrasca na ovoj poveznici. Sudjelovanje u anketi je anonimno.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u sklopu Informacijskog
sustava prostornog uređenja (ISPU) izradilo je novu e-uslugu pod nazivom eGrađevinski
dnevnik. Riječ je o usluzi namijenjenoj praćenju procesa građenja od prijave početka građenja
do procesa tehničkog pregleda izgrađene građevine, odnosno izdavanja Uporabne dozvole.
Usluga je u potpunosti digitalizirana i omogućuju vođenje Građevinskog dnevnika
elektroničkim putem. Osnovni cilj vođenja Građevinskog dnevnika elektroničkim putem je
podizanje razine kvalitete građenja te povećanje dostupnosti kvalitetnih informacija na
jednom mjestu.
„eGrađevinski dnevnik je web cloud rješenje kojem istovremeno jedan ili više korisnika mogu
pristupati s različitih lokacija i u stvarnom vremenu raditi na evidencijama i dokumentima. Na
taj način sustav je dostupan neograničenom broju korisnika neovisno o lokaciji ili uređaju koji
koriste, a omogućeno je i spremanje dokumentacije u digitalnom obliku na jednom mjestu.
Time smo željeli riješiti ključan problem gubitka dokumentacije ili nemogućnosti pristupanja
tehničkom pregledu zbog toga što se investitoru ne želi dati dokumentacija na uvid, što je
nažalost bila praksa u pojedinim slučajevima i dovodila je do nemogućnosti realizacije
investicijskih projekata“, istaknuo je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne
imovine Darko Horvat.
Ovaj modul je namijenjen ovlaštenim osobama i osobama koje vode građenje, ali i fizičkim
osobama poput investitora, zastupnika investitora i drugih osoba. Modul je povezan s već
razvijenim modulima iz Informacijskog sustava prostornog uređenja kao što je eDozvola da
način da se podaci upisani u Prijavu početka građenja koja nastaje u eDozvoli povlače u
eGrađevinski dnevnik. Dnevnik pokreće nadzorni inženjer na temelju tih podataka, unosi
podatke o svim ostalim sudionicima u građenju (izvođač, ostali stručni nadzori, projektantski
nadzor, geodet itd.) i otvara dnevnik, dok sam dnevnik vodi inženjer gradilišta i/ili voditelj
radova.
U razvoju procesa izrade modula eGrađevinski dnevnik aktivno su sudjelovale komore
arhitekata, inženjera građevinarstva, inženjera strojarstva, inženjera elektrotehnike i geodeta
koje su omogućile dostupnost podataka iz njihovih baza upisnika, imenika i evidencija.
U suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva, koji osigurava
hardversku i serversku podršku i interoperabilnost u sklopu Centra dijeljenih usluga (CDU),
eGrađevinski dnevnik postavljen je na infrastrukturu CDU-a. Kroz ovaj modul omogućen je
pristup OIB-u i Obrtnom registru što pojednostavljuje sam postupak provjere evidencije
pravnih i fizičkih osoba koji su sudionici u gradnji, a sustav je povezan i s FINA-om i Poreznom
upravom.
Informacijski sustav prostornog uređenja uspostavljen je s ciljem da se na jednom mjestu
prikupe prostorni planovi svih razina i podaci o intervencijama u prostoru, prikažu i učine
dostupnima svim zainteresiranim stranama i da se uključi široka javnost u praćenje stanja u
prostoru i ubrzavanje postupka izdavanja dozvola za gradnju. Svrha ovakvih sustava je
povećati učinkovitost javne uprave skraćenjem procesa pružanja e-usluga, povećati
produktivnost javnog sektora te smijeniti operativne troškove.
„Cilj nam je da Informacijski sustav prostornog uređenja postane ključan alat ciljnim
skupinama za brz i jednostavan uvid u prostorno uređenje u Republici Hrvatskoj, jer upravo
taj sustav sadrži sve podatke o prostoru i objektima koji nas okružuju. Putem geoportala svim
građanima pruža se transparentan i u potpunosti besplatan uvid u prostorno uređenje
Republike Hrvatske. Građani već danas mogu putem Informacijskog sustava prostornog
uređenja predati zahtjeve za ishođenjem dozvola za lokacijsku, građevinsku i uporabnu
dozvolu online, uz samo nekoliko klikova mišem s bilo kojeg uređaja te jednostavno pratiti sve
promjene u prostornim planovima. U budućnosti ćemo s novim uslugama unaprjeđivati sustav
jer nam je cilj da ISPU postane prva adresa za sva pitanja o prostornom planiranju svih građana
Republike Hrvatske“, izjavio je Danijel Meštrić, ravnatelj Uprave za nadzor, žalbe, razvoj
informacijskog sustava i digitalizaciju.
Cjelokupni razvoj modula eGrađevinski dnevnik financiran iz europskih strukturnih i
investicijskih fondova kroz projekt „Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) i njegovi
moduli“. Vrijednost projekta iznosi 4.850.000,00 kuna, a 85 posto sredstava osigurano je iz
Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ministarstvo kulture i medija predstavit će investicije C1.1.1. R6-I1 – Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u četvrtak, 27. siječnja, u 13 sati, u vijećnici HGK u Zagrebu, na Rooseveltovu trgu 2.

Ministarstvo je nositelj investicije namijenjene jačanju kapaciteta, povećanju konkurentnosti i prilagodbi poslovanja kulturnih i kreativnih industrija jedinstvenom digitalnom tržištu. Za investiciju je u NPOO-a poduzećima osigurano 250 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Predstavljanje je namijenjeno potencijalnim korisnicima sredstava koji će dobiti detaljne informacije o ciljevima investicije, planiranim uvjetima korištenja sredstava, prijavi projekata, prihvatljivim aktivnostima i troškovima te o daljnjem planu provedbe. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, broj sudionika u vijećnici bit će ograničen i oni će morati predočiti digitalnu EU COVID potvrdu, ali će biti osigurano online praćenje i sudjelovanje na predstavljanju kao i postavljanje pitanja.

Prisutnima će se uvodno obratiti potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš i državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl.

Također će biti najavljena i studija koju je HGK izradila o Kulturnim i kreativnim industrijama, koja će predstavljati temeljni dokument kontinuiranog praćenja ovih industrija.

Organizator konferencije je Ministarstvo kulture i medija na inicijativu Hrvatske gospodarske komore i Zajednice kulturnih i kreativnih industrija HGK, a predstavljanju će prisustvovati i članovi Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija Hrvatske udruge poslodavaca.

Prijavnica na linku u nastavku

https://www.hgk.hr/predstavljanje-investicije-nacionalnog-plana-oporavka-i-otpornosti-najava

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 24. siječnja 2022. godine prve izmjene trinaestog Natječaja iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za mjeru 5 „Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti“ ,  podmjeru 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima “ – provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“.

više na linku:

https://www.apprrr.hr/podmjera-5-2-tip-operacije-1-obnova-poljoprivrednog-zemljista-i-proizvodnog-potencijala/

U prostorima Udruženja hrvatskih arhitekata i Društva arhitekata Zagreba 20. siječnja predstavljeni su ciljevi Nacionalne platforme Novog europskog Bauhausa čije je operativno-stručno vođenje i koordiniranje povjereno Regionalnoj energetskoj agenciji Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Platformu su s ciljem provedbe Komunikacije Europske komisije o Novom europskom Bauhausu, osnovali Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Zadaća Nacionalne platforme je okupljanje zainteresiranih dionika koji bi umrežavanjem stvarali partnerstva i konzorcije te zajednički pripremali prijave na pozive za aktivnosti, projekte i pilot-projekte Novog europskog Bauhausa te tako pridonijeli ostvarivanju potencijala ove inicijative na području Hrvatske.

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek podsjetila je kako je Novi europski Bauhaus ekološki, gospodarski i kulturni projekt koji objedinjuje komponente dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja s ciljem provođenja europskog Zelenog plana.

Ministrica je istaknula kako će nacionalna platforma za Novi europski Bauhaus Republike Hrvatske okupiti i predstavnike i drugih institucija poput Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te predstavnika lokalne i regionalne uprave, a osobito akademske zajednice, sveučilišta i fakulteta.

Veliki dio onoga što će se provoditi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti u sebi već ima elemente Novog europskog Bauhausa, podsjetila je ministrica te istaknula projekte koje provodi Ministarstvo kulture i medija: izradu konzervatorskih podloga za kulturno-povijesne i urbane gradske cjeline, te energetsku obnovu kulturnih dobara čime se dodatno pridonosi smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Projekti pokrenuti u okviru Novog europskog Bauhausa će se, kako je najavila Europska komisija, moći financirati kroz razne programe i fondove EU: od Obzor Europa za istraživanje i inovacije, LIFE za okoliš i klimatske akcije, ERASMUS+ do Europskog fonda za regionalni razvoj.

O daljnjim aktivnostima REGEA-e kao nacionalnog koordinatora inicijative govorio je njezin ravnatelj dr. sc. Julije Domac istaknuvši kako je „Novi europski Bauhaus alat kako Europski zeleni plan učiniti opipljivim i razumljivim te kako ciljeve iz Europskog plana obnove zgrada prilagoditi građanima koji osim smanjenja emisija stakleničkih plinova moraju i ugodno, zdravo i priuštivo živjeti“.

Na konferenciji okupljenima su se obratili i predsjednici Udruženja hrvatskih arhitekata Roman Šilje, Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković te Maša Milovac, predsjednica upravnog odbora Hrvatskog dizajnerskog društva.

Prihvatljivi korisnici

Poslovni subjekti privatnog sektora – trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), zadruge i ustanove.

Poslovni subjekti javnog sektora – trgovačka društva i ostali subjekti (agencije i ustanove i sl.) u vlasništvu ili većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili Republike Hrvatske.

Namjena kredita

financiranje tekućeg poslovanja (npr. nabava sirovine, repromaterijala, poluproizvoda, sitnog inventara, podmirenje obveza prema dobavljačima, troškovi radne snage, opći troškovi tekućeg poslovanja),podmirenje kratkoročnih obveza prema financijskim institucijama, državi i drugih kratkoročnih obveza, isključujući povrat pozajmica vlasniku, povezanim osobama i ostalim trećim osobama, uz rok otplate do najviše 12 mjeseci.

Izravno kreditiranje putem poslovnih banaka

Bez naknade za obradu zahtjeva

više na linku u nastavku:

https://www.hbor.hr/kreditni_program/obrtna-sredstva/

Prenosimo Obavijest o izborima u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Zainteresirani poljoprivrednici sukladno Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori članku 7. mogu sudjelovati u izborima.

https://www.apprrr.hr/wp-content/uploads/2022/01/OBAVIJEST-O-IZBORIMA.pdf