All posts by : Danijela Galijaš

Ministarstvo provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine. Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti putem portala eSavjetovanja najkasnije do 22. ožujka 2022.

• Nacrt Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine 

Program donosi okvir za poticanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora u Hrvatskoj u razdoblju do 2030. godine te model i plan provedbe za prvo trogodišnje razdoblje od 2022. do 2024. godine.

Program se odnosi na segment zgrada javnog sektora, koje predstavljaju 27,4% ukupnog nestambenog fonda odnosno 9,5% ukupnog fonda zgrada u Republici Hrvatskoj.

Fokus Programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda po Q“_H,nd D ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj) a njime se predviđa nekoliko kategorija obnove:

• Integralna energetska obnova – obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se postiže ušteda u godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (Q_H,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove;
  • Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove
• Dubinska obnova – obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) i primarne energije  (E_prim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
• Sveobuhvatna obnova obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim energetske obnove zgrade uključuje mjere poput:
  • povećanja sigurnosti u slučaju požara,
  • mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te
  • mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti  zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Osnovni uvjet za sudjelovanje zgrada javnog sektora u ovom Programu jest postizanje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje prije obnove, bez obzira o kojoj kategoriji obnove se radi.

Ukupno bi u razdoblju do 2030. godine trebalo obnoviti preko 2,9 milijuna m² zgrada javnog sektora. To bi na godišnjoj razini značilo obnovu prosječno oko 325.000 m² u razdoblju od 2022. do 2030. godine, čime bi se ostvarili ciljevi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine.

Procijenjene investicije za obnovu zgrada javnog sektora prema ciljevima Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada iznose gotovo 11 milijardi kuna u razmatranom desetogodišnjem razdoblju. Do kraja 2024. godine, dakle u prvom trogodišnjem razdoblju, a kako bi se postigli ciljevi iz Dugoročne strategije, bit će potrebne investicije od gotovo 3 milijarde kuna.

U ovu procjenu uključena su oba dijela ovoga Programa odnosno modela provedbe i to:

1. obnova zgrada javnog sektora neoštećenih u potresu
2. obnova zgrada javnog sektora oštećenih u potresu.

Prvi model koncipiran je kao nastavak postojećeg modela iz razdoblja 2016. do 2020. godine te će se primjenjivati u prvom trogodišnjem razdoblju provedbe Programa, ali osim integralne energetske obnove, obuhvaća dubinsku i sveobuhvatnu obnovu.

U drugom modelu, kako bi se dala mogućnost da se uz konstrukcijsku provede i energetska obnova, omogućit će se i sufinanciranje energetske obnove usporedno ili nakon konstrukcijske obnove. Mjera će se provoditi u skladu s build  back  better  (BBB) načelom te će se osigurati ušteda potrebne toplinske energije za grijanje (Q_H,nd) od minimalnih 50% u odnosu na stanje prije obnove. BBB je,  u  kontekstu  procesa  obnove nakon  potresa, najvažniji dio za energetsku obnovu  i uštedu. Vraćanjem zgrada u prijašnje stanje ne postižu se klimatski, zeleni i energetski ciljevi, ali BBB-om i energetskom obnovom je to moguće ostvariti. Sveobuhvatna obnova podrazumijeva i troškove seizmičkog ojačavanja zgrada.

Koristi od obnove zgrada, pa tako i zgrada javnog sektora, su višestruke. Osim izravnih energetskih (smanjenje potrošnje energije, smanjenje uvoza energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i dekarbonizacija energetskih sustava), klimatskih (smanjenje emisija CO₂), gospodarskih (građevinska i proizvodna aktivnost, zapošljavanje) i proračunskih učinaka, svakako treba još istaknuti i smanjenje rizika od narušavanja zdravlja te povećanje vrijednosti nekretnina te zaštita od budućih poskupljenja energenata i energije. Osim toga, provedbom sveobuhvatne obnove povećava se i sigurnost odnosno otpornost postojećih zgrada javnog sektora na neželjene događaje, kao što su požar ili potres. 

Program energetske obnove zgrada javnog sektora financirat će se sredstvima iz Mehanizma oporavka i otpornosti, s obzirom na to da je Program kao takav dio Inicijative Obnova zgrada u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Dodajmo i kako će se zbog brzo mijenjajućih uvjeta na tržištu, prikupljenih iskustava i potencijalnih novih mogućnosti, provedba ovog Programa kontinuirano pratiti i ocjenjivati, te će se Program po potrebi revidirati, a svake tri godine donosit će se akcijski planovi odlukom ministra.

Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti u javno savjetovanje, te svoje argumentirane komentare, prijedloge i primjedbe poslati najkasnije do 22. ožujka 2022. godine putem portala eSavjetovanja ili dostavom na adresu e-pošte: energetska.ucinkovitost@mpgi.hr.

 Uključivanje djece i učenika izbjeglica iz Ukrajine u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske     – obavijest, daje se  Poštovane ravnateljice, poštovani ravnatelji, uslijed agresije na Ukrajinu te događanja vezanih uz stanje u Ukrajini Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. veljače 2022. godine donijela Odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine. Kao članica Europske unije, Republika Hrvatska slijedi Direktivu Europske unije o privremenoj zaštiti koja osigurava, u slučaju velikog broja izbjeglica s kriznog područja, pravo na rad, stanovanje, zdravstvenu zaštitu te pravo na obrazovanje.  Kako je Republika Hrvatska preuzela obvezu prihvata i integracije izbjeglica, obveza je svih dionika i institucija omogućiti tim osobama ravnopravno sudjelovanje u gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju svoje nove okoline te omogućiti obrazovanje kroz uključivanje u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske. Kako bi se navedeni proces olakšao s obzirom na činjenicu da se približava kraj nastavne godine, a predviđa se privremeni boravak izbjeglica u Republici Hrvatskoj, svakom djetetu izbjeglici iz agresijom zahvaćene Ukrajine koje se uključuje u odgojno obrazovni sustav Republike Hrvatske u osnovnim i srednjim školama potrebno je osigurati: 

• sudjelovanje u pripremnoj nastavi hrvatskog jezika bez testiranja;
• istovremeno uključivanje u odgojno-obrazovni rad u razrednim odjelima u svim predmetima prema njihovim mogućnostima i sposobnostima;
• na kraju nastavne odnosno školske godine zaključne ocjene i svjedodžbu.

Upis u osnovnu ili srednju školu i provođenje pripremne nastave učenja hrvatskog jezika Nakon utvrđivanja izbjegličkog statusa od strane nadležnih tijela, škole u suradnji s upravnim odjelima za obrazovanje u županijama tj. Gradskim uredom za obrazovanje Grada Zagreba donose odluku o potrebi uključivanja u osnovne i srednje škole na njihovom području.Učenik se, u pravilu, upisuje u onu osnovnu školu kojoj pripada prema upisnom području. Upis učenika u srednje škole organizirat će se prema postojećim obrazovnim programima, a ako u sustavu Republike Hrvatske ne postoji obrazovni program koji je učenik pohađao u matičnoj zemlji, ima pravo na nastavak obrazovanja u najsrodnijem obrazovnom programu koji se provodi u srednjoj školi u koju će biti upisan. Odluku o upućivanju u određenu osnovu tj. srednju školu donosi upravni odjel za obrazovanje u županiji/Gradski ured u suradnji sa školom na temelju dokumentacije o prethodnom školovanju ako je učenik posjeduje.Škola učenika potom upisuje temeljem odluke učiteljskog/nastavničkog vijeća.Učenik osnovne tj. srednje škole pohađa pripremnu nastavu hrvatskog jezika u školi u koju je upisan.Učenici koji ne posjeduju dokumentaciju o prethodnom školovanju ili ako temeljem raspoložive dokumentacije nije moguće dokazati prethodno školovanje upisuju se u odgovarajući razred na temelju potpisane izjave roditelja.Odluku o uključivanju učenika u pripremnu nastavu hrvatskog jezika na temelju statusa izbjeglice iz Ukrajine donosi nadležni upravni odjel za obrazovanje u županiji/Gradski ured u suradnji sa školom. Škola u kojoj će se provoditi pripremna nastava hrvatskog jezika dužna je zatražiti suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za provedbu nastavnih sati pripremne nastave u trajanju od 70 sati. Nakon završetka pripremne nastave stručno povjerenstvo škole provjerava znanje hrvatskog jezika pisanim i usmenim putem. Za učenika koji nije zadovoljio minimalne uvjete, a radi lakšeg uključivanja u redoviti sustav obrazovanja, stručno povjerenstvo škole upućuje učenika na dodatnih 70 sati pripremne nastave.U slučaju da učenik tijekom provedbe pripremne nastave hrvatskog jezika promijeni osnovnu ili srednju školu, škola iz koje se učenik ispisuje treba dostaviti školi u kojoj učenik nastavlja obrazovanje obavijest da je učenik bio uključen u pripremnu nastavu ili potvrdu o završenom programu pripremne nastave hrvatskog jezika. Tijekom pohađanja pripremne nastave učenik izbjeglica iz Ukrajine pohađa i sate redovite nastave u školi u kojoj je upisan.Ako je učenik stariji od petnaest godina i nije završio osnovnu školu, upravni odjel za obrazovanje u županiji/Gradski ured može mu organizirati osnovnoškolsko obrazovanje po programu obrazovanja odraslih.  Vođenje evidencije i vrednovanje učenika Škola u koju je učenik upisan vodi evidenciju o navedenom učeniku. Škola učenika upisuje u matičnu knjigu, a ako zbog nedostatnih osobnih podataka učenika nije moguće upisati u e-Maticu, škola će ga u e-Maticu upisati po dobivanju potrebnih podataka.  Učenik se prati i vrednuje prema njegovim sposobnostima, posebno imajući u vidu stresna iskustva, teške okolnosti te općenito psihofizičko stanje učenika uzrokovano okolnostima u zemlji iz koje dolazi. Kada je potrebno za učenika se organizira i dopunska nastava. Na kraju, želimo Vam zahvaliti na svim naporima poduzetim uslijed suočavanja s posljedicama epidemije, ali i potresa posljednje dvije godine.Također, želimo istaknuti nužnost i važnost međusobne komunikacije, zajedničke suradnje te aktivnog uključivanja i doprinosa svih relevantnih dionika. Napominjemo kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svakodnevnoj komunikaciji sa svim dionicima uključenima u ovaj proces. Kako bi integracija učenika u odgojno-obrazovni proces bila što uspješnija, a imajući u vidu nužnost koordinirane suradnje svih institucija, pravovremeno ćemo Vas obavijestiti o svim potrebnim radnjama te ćemo Vam u narednom razdoblju dostaviti sve potrebne informacije.  

S poštovanjem, MINISTARprof. dr. sc. Radovan Fuch

Obavještavamo sve zainteresirane korisnike da je danas, 7. ožujka 2022. godine otvoreno podnošenje zahtjeva za Potporu za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza za 2022. godinu iz Programa potpore za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

Zahtjevi za potporu podnose se putem AGRONET zaštićene aplikacije Agencije za plaćanja do 16. svibnja 2022. godine.

Nakon podnošenja zahtjeva za potporu putem AGRONET-a, isti je potrebno ispisati, ovjeriti potpisom i dostaviti nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja.

Za potporu su prihvatljiva ženska grla koja:

• sudjeluju u provedbi uzgojnog programa određene pasmine, a što se dokazuje na način da su grla upisana u pasminske matične knjige
• su starija od 12 mjeseci na dan 30. rujna 2022. godine ili imaju evidentirano janjenje/jarenje do 30. rujna 2022. godine
• su nazočna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan 1. listopada 2022. godine
• su prisutna na gospodarstvu, u razdoblju od 1. listopada 2021. godine do 30. rujna 2022. godine, imaju evidentirano prosječno najmanje 0,8 janjenja odnosno jarenja po jednom prihvatljivom grlu.
• od ukupnog broja prihvatljivih grla mliječnih i kombiniranih pasmina ovaca i koza, na dan 30. rujna 2022. godine, mora biti najmanje 70% grla po korisniku koja sudjeluju u kontroli mliječnosti koju provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Za potporu su prihvatljiva muška grla, odnosno uzgojno valjani ovnovi i jarčevi koji su:

• testirani i pozitivno ocijenjeni na vlastiti rast i razvoj
• sudjeluju u provedbi uzgojnog programa određene pasmine, a što se dokazuje na način da su grla upisana u pasminske matične knjige
• nazočni na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan 1. listopada 2022. godine.

Jedinični iznos potpore po grlu utvrđuje se na temelju ukupnog broja prihvatljivih grla za potporu i predviđenih proračunskih sredstava, a ne može biti veći od 130,00 kn po prihvatljivom grlu.

Detalje o potpori pogledajte ovdje.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavila je popis banaka s kojima je potpisan ugovor o davanju subvencioniranih stambenih kredita. Riječ je o 14 banaka, za koje je nakon pregleda i ocjene ponuda utvrđeno da ispunjavaju uvjete propisane javnim pozivom.

Efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću se od 1,99 do 3,50 posto i za kune i za eure.

Kreditne institucije (banke) ugovorom su se obvezale obavljati poslove pod uvjetima i na način određen Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita ili pod uvjetom koji su za korisnika kredita ili Republiku Hrvatsku povoljniji od uvjeta propisanih Zakonom.

• Popis odabranih kreditinih institucija s kojima je sklopljen ugovor 

Podsjetimo, poziv za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita, APN je objavila 16. veljače 2022. dok je rok za dostavu ponuda bio 24. veljače 2022. godine.

Prijave građana putem banaka od 21. ožujka 2022.

9. ožujka 2022. godine predviđena je objava oglasa o početku subvencioniranja stambenih kredita, kada će građani moći početi podnositi svoje zahtjeve bankama. Zaprimanje prijava u APN, koje banke predaju u ime svojih klijenata,  započeti će 21. ožujka 2022. godine.  Zahtjevi od strane kreditnih institucija u APN-u zaprimati će se u uredovno radno vrijeme predviđeno za rad sa strankama od 9 do 14 sati uz najviše do 200 zahtjeva dnevno po kreditnoj instituciji.

Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku, a za ovu godinu za tu mjeru se planira utrošiti 50 milijuna kuna.
 

Od 2017. godine odobreno više od 22 tisuće zahtjeva za stambene subvencije

Kako je već poznato iz ranijih natječaja, na poziv će se moći prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Od početka provedbe te mjere 2017. godine, odobreno je 22.169 zahtjeva za subvencioniranjem.

U APN-u svakodnevno zaprimaju nove zahtjeve za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Tako je od 2017. godine do danas rođeno ukupno oko 5.000 djece, čime se ujedno ostvarilo pravo tim korisnicima kredita za dodatnim subvencioniranjem od dvije godine po djetetu.

Kao jedan od pozitivnih trendova u razdoblju provedbe programa može se istaknuti i smanjenje prosječne godišnje efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2021. godini iznosila 2,17%, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ista iznosila 3,35%.

Dodajmo i kako je svrha i cilj programa subvencioniranja stambenih kredita poticati demografsku obnovu društva i urbanu regeneraciju naselja te omogućiti rješavanje stambenog pitanja mladima po povoljnijim kreditnim uvjetima. Ovim programom ujedno se potiče mlade da kupuju ili grade nekretnine u manjim sredinama jer za njih dobivaju veće subvencije. 

Sve informacije o načinu prijave te potrebnim dokumentima mogu se pročitati na internetskim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Dodatne infomacije: 
 

• ​Uvjeti subvencioniranja i visina subvencije
• Gdje se podnosi zahtjev i koju je dokumentaciju potrebno pripremiti?
• Mogućnost produženja subvencije
• Najčešća pitanja i odgovori

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 4. ožujka 2022. godine petnaesti Natječaj za provedbu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – provedba tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u sektor mliječnog govedarstva iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika
i proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda ili sektoru govedine.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 150.000.000,00 HRK od čega:
– 90.000.000,00 HRK za mikro, male i srednje korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine od 8.000 do 250.000 EUR SO i zadruge ili proizvođačke organizacije)
– 60.000.000,00 HRK za velike korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine preko 250.000 EUR SO).

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je od 27. travnja 2022. godine od 12:00 sati do 30. lipnja 2022. godine do 12:00 sati.

Sve detalje možete pogledati ovdje.

Predmet ovoga Javnog poziva za provođenje posebnih oblika nastave (ljetne škole) za učenike pripadnike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u školskoj godini 2021./2022. je prikupljanje pisanih prijedloga programa udruga i ustanova nacionalnih manjina koje organiziraju i provode posebne oblike nastave za potrebe učenika pripadnika nacionalnih manjina.

Prihvatljivi prijavitelji

Na Javni poziv svoje programe mogu prijaviti udruge koje su registrirane prema Zakonu o udrugama (Narodne novine, broj: 74/14, 70/17 i 98/19) i ustanove koje su registrirane prema Zakonu o ustanovama (Narodne novine, broj: 76/93, 29/97, 47/99, 35/08 i 127/19) te čije je primarno djelovanje usmjereno na područje odgoja i obrazovanja učenika pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Sredstva

Vrijednost Javnoga poziva je ukupno 850.000,00 kuna., maksimalno 1.300,00 kuna po učeniku.

Rok za dostavu prijava na Javni poziv završava 28 ožujka 2022. godine.

Više o javnom pozivu: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/natjecaji-196/javni-poziv-za-provodjenje-posebnih-oblika-nastave-ljetne-skole-za-ucenike-pripadnike-nacionalnih-manjina-u-republici-hrvatskoj-u-skolskoj-godini-2021-2022/4800

Vrijeme održavanja: 21.03.2022. – 27.03.2022.

Svjetski i Europski tjedan novca 2022.: “Izgradite svoju budućnost, budite pametni u pogledu novca”

Cilj obilježavanja Tjedna novca je financijskim obrazovanjem unaprijediti razinu financijske pismenosti i omogućiti djeci, mladima i građanima stjecanje znanja, vještina, stavova i ponašanja nužnih u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu kako bi u budućnosti mogli donositi primjerene financijske odluke.

Središnja tema ovogodišnjeg Tjedna novca je “Izgradite svoju budućnost, budite pametni u pogledu novca”, čime se naglašava važnost razmišljanja o vlastitoj budućnosti kod donošenja financijskih odluka. Ovaj pristup se primjenjuje i kod kreiranja aktivnosti u području financijske pismenosti te se stoga posebna pozornost stavlja na fleksibilnost i teme poput održivosti i digitalizacije financijskih usluga.

S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju, većina edukacije će se i ove godine održavati online.

Program edukacije obuhvaća sljedeće tematske cjeline:

• Uvodno izlaganje o financijskoj pismenosti (predstavnik HGK),
• Značaj financijske pismenosti za mlade i uloga regulatornih institucija (predstavnik HNB-a ili HANFA-e),
• Bankarstvo i upravljanje osobnim financijama (predstavnik banaka),
• Uloga i značaj osiguranja (predstavnik osiguravatelja),
• Investicijski fondovi/mirovinski fondovi/tržište kapitala (predstavnik društava za upravljanje fondovima ili predstavnik ZSE).

Teme i trajanje programa (jedan ili dva školska sata) dogovaraju se u izravnoj komunikaciji sa zainteresiranim školama i fakultetima.

Pozivamo srednje škole i fakultete zainteresirane za edukacije u Tjednu novca 2022. da nam se jave do 10. ožujka, na e-mail; vdominovic@hgk.hr ili mvujevic@hgk.hr.

Osim u Tjednu novca, edukcije organiziramo tijekom cijele godine pa vas pozivamo da nas kontaktirate i za druge termine.

U Tjednu novca 2021., online edukacije su održane u 11 gradova (Čakovcu, Drnišu, Koprivnici, Korenici, Otočcu, Prelogu, Sinju, Splitu, Zadru, Zagrebu i Vrgorcu), a na edukacijama je sudjelovalo 1.050 studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Visokog učilišta Algebra i Međimurskog veleučilišta te profesora i učenika 17 srednjih škola (strukovne škole i gimnazije).

Brošure te sve ostale informacije o aktivnostima HGK u području financijske pismenosti dostupno je na našim web stranicama ovdje.

Online

ROK PRIJAVE
10.03.2022.

Sukladno odredbi članka 5. st. 1. i članka 7. st. 2. Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja, te hrvatskih ratnih vojnih invalida i dragovoljaca iz Domovinskog rata (NN 57/18. i 147/20.) objavljujemo potvrđenu listu prvenstva za dodjelu stambenog kredita za 2022. godinu, kao i potvrđenu listu prvenstva za dodjelu financijske potpore za 2022. godinu. Potvrđene liste prvenstva primjenjuju se od 1. ožujka 2022. godine i vrijede do objave potvrđenih listi prvenstva za slijedeću kalendarsku godinu.

Objavljujemo jedinstvene Liste prvenstva za dodjelu stambenog kredita i dodjelu financijske potpore za 2022. godinu za Republiku Hrvatsku, kao i Liste prvenstva za dodjelu stambenog kredita prema županijama i Gradu Zagrebu. Radi lakše preglednosti podnositelja zahtjeva objavljujemo i Liste prvenstva po namjenama stambenih kredita za svaku županiju i Grad Zagreb zasebno.

Liste prvenstva dostupne su OVDJE.

Liste prvenstva za dodjelu stambenog kredita i dodjelu financijske potpore sadrže:

• redni broj
• jedinstveni redni broj – koji predstavlja poziciju na jedinstvenoj Listi prvenstva,
• ime i prezime i datum rođenja, te mjesto prebivališta podnositelja zahtjeva,
• broj članova obitelji – predstavlja broja članova uže obitelji podnositelja zahtjeva (u navedeni broj ne računa se podnositelj zahtjeva),
• ukupan broj ostvarenih bodova,
• namjenu stambenog kredita ili financijske potpore.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 28. veljače 2022. godine prve izmjene natječaja za provedbu Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva«:

• tipa operacije 4.1.1 »Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« – ulaganja u tov svinja
• tipa operacije 4.1.2 » Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš«
• tipa operacije 4.1.3 »Korištenje obnovljivih izvora energije«.

Ovim izmjenama promijenio se rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu za sva tri natječaja i sada je rok od 15. ožujka 2022. godine od 12:00 sati do 12. svibnja 2022. godine do 12:00 sati.

Sve druge promjene su na slijedećim poveznicama

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 23. veljače 2022. godine peti Natječaj za provedbu podmjere 10.2. „Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Korisnici su javna tijela i pravne osobe koje se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom bave očuvanjem biljnih ili životinjskih genetskih izvora, a ukupan iznos raspoloživih sredstava je 10.000.000,00 kuna.

Rok za podnošenje prvog dijela zahtjeva za potporu od 01. ožujka 2022. od 12:00 sati do 31. ožujka 2022. godine do 12:00 sati, a rok za podnošenje drugog dijela zahtjeva za potporu je do 15. prosinca 2022. godine do 12:00 sati.

Detaljnije pogledajte ovdje.